Ministeriu Saude (MS) servisu hamutuk ho agensia internasional dezenvolve hela mata dalan ida hodi ajuda pesoal saude sira fo asistensia saude ba vitima violensia bazeia ba jeneru (VBJ) iha Timor –Leste.

Ministra Saude, Maria do Ceu hateten obrigasaun governu nian atu kria politika no planu estrategia ne’ebe diak hodi responde ba vitima violensia bazeia ba jeneru.
Tanba governu ratifika ona tratadu internasional sira hanesan konvensaun direitu labarik, konvensaun eliminasaun diskriminasaun hotu hasoru feto (CEDAW).
“Issue sira ne’e sensitive tebes iha Timor, entaun ami mos tenke foti pasu ida ne’ebe ho kuidadu hodi responde ba situasaun sira ne’e,” Ministra Ceu hateten, bainhira abertura workshop advokasia responde husi setor saude ba VBJ, iha salaun Hotel Novo Turismu, Dili.
Nia dehan, Ministerio Saude iha estruktura ne’ebe diak tebes (nasional to’o nivel sukus), maibe responde ba vitimas VBJ ne’e seidauk efetivu, tanba seidauk iha matadalan ida hodi orienta pesoal saude sira.
“Tanba ne’e issue sensitive no konfidensialidade,” nia hatutan.
Enkuantu kona ba harii fatin hakmatek ba vitima VBJ iha fasilidade saude, nia dehan ne’e kompetensia Ministerio Solidaridade Sosial (MSS) nian.
Diretor Nasional Politika Dezenvolvementu Jeneru (DNPDJ) iha Sekretariado Politika Promosaun Sosio-Ekonomia Feto (SEM), Henrique da Silva hateten durante ne’e MS seidauk fo importansia ba asuntu ida ne’e.
“Iha pratika, PRADET (Psychosocial Recovery and Development in East Timor) mak kobre ona servisu ministerio saude nian hanesan halo ezaminasaun forensika ba vitima violasaun seksual, fiziku no halo akonselamentu,” nia hateten.
Entretantu Diretor Organizasaun PRADET, Manuel do Santos hateten sira iha kooperasaun servisu ne’ebe diak ho setor saude liu –liu ospital national no referral sira hodi fo atendementu ba vitimas.
Tanba, nia dehan PRADET so bele halo ezaminasaun forensika deit, maibe tratamentu intensive seluk (karik) vitima presiza espesialista tenke referral ba ospital.
“La presiza harii tan espasu foun, maibe haforsa deit fasilidade ne’ebe parseiru dezenvolvementu sira liu husi PRADET investe ona intermus rekursu humanu liu –liu espesialista hodi responde,” nia hateten.
Alende ne’e, nia dehan PRADET mos fo ona formasaun ba pesoal saude sira husi munisipio Baucau, Manufahi, Covalima, Bobonaro, Dili inklui husi Regiaun Especial Oe-Cusse kona ba atendementu ezaminasaun forensika ba iha vitima sira.
Hahu fulan Janeiro to’o Julho tinan 2016, PRADET fo ona atendementu forensik no akonselamentu ba vitima VBJ hamutuk 300 resin.
Workshop loron ida ne’e hetan apoia finanseira no tekniku husi Organizasaun Mundial Saude no agensia UNFPA.






