OJE 2017 Sensivel ba Jeneru, SEM Sei Analiza Planu Iha Ministerio Hotu

0
68
Sekretariadu Estado Apoiu Sosio-Ekonomia Feto sei halo analiza planu annual ba orsamentu jeral estadu 2017 iha kada ministerios no sekretario estado sira,hodi sensivel ba jeneru.

Sekretariadu Estado Apoiu Sosio-Ekonomia Feto (SEM), sei halo analiza ba planu annual ba orsamentu jeral estadu 2017 iha kada ministerios no sekretario estado sira, atu asegura planu sira ne’e sensivel ba jeneru.

Sekretariadu Estado Apoiu Sosio-Ekonomia Feto sei halo analiza planu annual ba orsamentu jeral estadu 2017 iha kada ministerios no sekretario estado sira,hodi sensivel ba jeneru.

 

Sekretario Estado, Veneranda Lemos hateten SEM iha papel importante halo advokasia ba iha ministru no sekretario estado sira hotu atu konsidera asuntu feto iha planu annual ministerio nian.

“Antes sira halo aprovasaun final ba planu asaun annual no orsamentu, SEM tenke haree planu sira ne’e,” SE Lemos hateten hafoin hasoru malu ho Ministru Koordenador asuntu Sosial no Ministru Edukasaun, iha Vila Verde, Dili. 

Orsamentu sensivel ba jeneru, nia esplika katak osan ne’ebe aloka ba programas, tenke benefisia feto no mane liu –liu programa kapasitasaun. 

Nia husu mos ministeriu no sekretario estado sira atu promove mos feto iha posizaun foti desizaun nian iha ministerios, tanba feto iha abilidade. 

Nia informa, Ministerio Edukasaun hanesan ministerio ida ne’ebe konsidera ona asuntu jeneru iha sira nia planu annual no orsamental. 

“Iha tinan 2015, ministerio edukasaun aloka mos orsamentu ba programa alfabetizasaun, sosa transporte ba alunus feto no mane ne’ebe hela do’ok husi eskola,” nia hateten. 

Entretantu Ministru Edukasaun, Antonio da Conçeicão konsidera importante tebes ba edukasaun atu halo planu annual ne’ebe sensibele ba jeneru, tanba edukasaun nia papel forma ema. 

“Edukasaun tenke hanorin ema atu hatene respeita malu e atu respeita malu, tenke iha tratamentu ne’ebe hanesan entre feto no mane,” nia hateten. 

“Husi edukasaun, lori fali ba refleta iha vida familia tanba ne’e fo mos impaktu ba mudansa hahalok iha uma laran.”  

Nia dehan, ministerio sei entegra mos asuntu ne’e iha formatu formasaun ba profesores no nafatin koalia ba profesores atu labele uja violent no linguagen ne’ebe ladiak  ba estudante sira. 

Kona ba profesores ne’ebe halo violensia hasoru labarik sira iha escola, nia parte impoin hahalok ne’e, maibe kuandu krime, ne’e kompetensia polisia nian.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!