Implementasaun PAN VBJ, SEM: Iha Progresu Diak

0
107
Numeru kazu VD barak mak relata no estabelesementu uma mahon lubuk ida hodi fo asistensia ba vitima sira, hanesan progresus bo’ot husi implementasaun PAN ba Violensia Bazeia ba Jeneru.

Durante tinan tolu (2012-2014) implementa Planu Asaun Nasional (PAN) ba Violensia Bazeia ba Jeneru, konsege atinji ona buat rua ; mak atividade sosializasaun ba komunidades susesu tanba numeru kazu violensia domestika barak mak relata no iha ona uma mahon lubuk ida ne’ebe fo asistensia ba vitima sira.

Numeru kazu VD barak mak relata no estabelesementu uma mahon lubuk ida hodi fo asistensia ba vitima sira, hanesan progresus bo’ot husi implementasaun PAN ba Violensia Bazeia ba Jeneru.

Diretor Nasional Politika Dezenvolvimentu Jeneru, Henrique da Silva hateten progresu sira ne’e atinji tanba servisu maka’as ne’ebe governu no organizasaun feto sira halo durante ne’e ho apoiu fundus no asistensia tekniku husi parseirus dezenvolvimentu sira. 

“Pilar prevensaun ne’e iha progresu, liu –liu ita haree numeru kazu violensia ne’ebe mosu aas tanba sosializasaun susesu, maioria ema iha konesementu ona ba lei kontra violensia domestika no hatene dalan hato’o keixa bainhira hetan violensia.” Diretor Silva hateten, iha workshop nasional revizaun ba planu asaun nasional violensia bazeia ba jeneru, iha Tower, Dili. 

“Asistensia ba vitima iha mudansa, ita haree agora uma mahon barak no sei dezenvolve tan balun iha munisipio Bobonaro no organizasaun PRADET servisu hamutuk ho ministerio saude estabelese fatin atendementu ba vitima liu –liu halo ezaminasaun forensic iha ospital referral sira.”

Kazu violensia domestika barak mak relata ona, ne’e esforsu diak maibe nia dehan, ida ne’e la’os ema hotu nia hakarak, tenke redus numeru ou kombate aktu ida ne’e iha familia. 

“Kampanha la’os atu fo hatene deit komunidade sira oinsa hato’o keixa, maibe koalia mos ba sira atu hado’ok aan husi violensia tanba ladiak,”nia hateten.

Maske nune’e, nia dehan asesu ba justisa formal sei iha problema tanba kazu violensia domestika barak sei pendent iha tribunal no Ministerio Publiku. 

“Ita presiza hadia liu –liu rekursu humanu tanba rekursu humanu lasufsiente atu kaer kazu sira ne’e,”nia hateten. 

Kona ba desizaun ne’ebe tribunal foti hasoru arguido violensia domestika sira, nia dehan presiza haree fila fali tanba kazu barak hetan pena suspensaun deit. 

Alende ne’e,k sira mos sei fo prioridade ba hadia linha koordenasaun entre ministerios xave no sosiedade sivil sira no kria mekanismu diak ida hodi halo monitorizasaun ba atividade hotu. 

Bazeia ba Lei Kontra Violensia Domestika No 7/2010, governu dezenvolve PAN ba VBJ hanesan matadalan ba governu no organizasaun non governmental sira atu la’o tuir hodi implementa lei ne’e durante tinan (2012-2014). 

PAN nia implementasaun, nia dehan remata iha 2014 no Sekretario Estado Apoiu Sosio Ekonomia Feto (SEM) ho apoiu husi agensia internasional halo revizaun ba planu ida ne’e no dezenvolve fali PAN foun ida ho nia objetivu hanesan ne’ebe nia mandatu implementasaun durante tinan lima (2016-2020). 

Iha parte seluk, Xefe Suku Fatu-Hada, Munisipio Dili, Marcelino Soares hateten violensia domestik krime publiku ne’ebe tenke lori ba justisa formal, maibe depende ba vitima.

“Bainhira vitima hakarak lori prosesu ba oin, xefe suku ajuda halo referral, se lakohi, ne’e vitima nia direitu,” nia dehan. 

“Xefe suku bele ajuda rezolve problema bainhira arguido no vitima konkorda atu rezolve iha suku.” 

Nia dehan, xefe suku iha funsaun rua ; implementa lei iha suku laran no reprezenta kultural atu rezolve komunidade sira nia problemas.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!