USAID Fo Formasaun Ba Grupos Feto Kona ba Finansa Literasia

0
66
Espesialista asuntu Jeneru no Foinsa’e iha USAID, Sebastiana Pereira, hateten sira servisu hamutuk ho Institutu Apoiu Dezenvolvementu ba Emprezarial fo formasaun ba grupos feto kona ba negosio no numerasia.

Liu husi programa Agrikultura Avansa, USAID fasilita formasaun ba grupos produtores feto kona ba numerasia tanba maioria feto iha area rural  seidauk hatene sura osan bainhira hakerek ho numeru.

Espesialista asuntu Jeneru no Foinsa’e iha USAID, Sebastiana Pereira, hateten sira servisu hamutuk ho Institutu Apoiu Dezenvolvementu ba Emprezarial fo formasaun ba grupos feto kona ba negosio no numerasia.

 

Espesialista asuntu Jeneru no Foinsa’e iha USAID, Sebastiana Pereira, hateten sira servisu hamutuk ona ho Institutu Apoiu Dezenvolvementu ba Emprezarial (IADE) hodi fo formasaun ba grupos feto kona ba negosio no numerasia. 

Nia dehan, formasaun ida ne’e hahu iha fulan ne’e (Junu) to’o Setembru tinan ida ne’e (2016) ne’ebe sei partisipa husi feto negosiante sira tanba importante atu sira iha konesementu kona ba numerasia. 

“Ita hatudu osan ne’e sira hatene, maibe muda ba literasia sira lahatene,” Pereira hateten, bainhira halo aprezentasaun iha eventu klubu matabixu jornalista iha edifisio USAID Avansa Agrikultura Hudi laran, Dili.

La’os feto sira iha area rural deit, maibe nia dehan, iha urbanu mos seidauk hatene lee iha literasia, entaun ida ne’e impede sira atu asesu ba kreditu.

Nia hatutan, ekipa USAID identifika ona obstaklu lubuk ida ne’ebe impede feto sira nia atividade negosio iha area rural, mak hanesan estrada aat, laiha transportes, sente la seguru (seguransa pesoal), susar asesu ba kreditu inklui kestaun literasia. 

Atu hatan ba difikuldade hirak ne’e,  nia dehan, ekipa programa avansa agrikultura sei fo formasaun finansas literasia ba grupos feto hodi aumenta abilidade hatene osan no loke grupo kooperativa  (saving and loans club) iha area rural inklui liga grupos ho merkadus, liu –liu kompania supermerkadu sira iha Dili laran. 

Nia informa, agora dadaun feto produtores nain 100 husi 34 grupos ne’ebe sai benefisiario tuir hela formasaun iha Instituto Apoiu Dezenvolvimentu Emprezarial (IADE) kona ba jestaun negosio. 

Iha parte seluk Membru Komisaun F (saude, edukasaun, kultura, veteranus e igualidade jeneru), Deputadu Eladio Faculto, rekonese komunidade barak sei menus abilidade atu sura osan iha numeru e ida ne’e susar. 

Tuir nia, ida ne’e problema ne’ebe komplikadu tanba ema sira ne’ebe hatene lee no hakerek mos dala ruma difisil hakerek montante orsamentu iha numeru. 

“Ita mos dala ruma koalia kona ba orsamentu ne’ebe ho montante bo’ot sei iha difikuldade liu –liu kolokasaun ba pontus,”nia rekonese. 

Tanba ne’e nia hateten, governu iha ona politika klaru atu elemina numeru alfabetizasaun iha Timor –Leste no hasa’e abilidade komunidade nian iha hakerek, lee no numerasia, maibe seidauk efetivu. 

Entretantu Membru Grupo Feto Parlamentar (GFPTL), Deputada Brigida Correia, hateten parlamentu bolu ona atensaun ba banku sentral atu kapasita kona ba finanseiru ba povu sira hodi dezenvolve atividade fila liman. 

“Se la’e asesu ba kreditu mos sai problema,” nia dehan.

“Ami mos husu ba banku sira fasilita povu sira atu iha kapasidade finanseiru, dezenvolve sira nia atividade.”

Kona ba kriterios, nia dehan grupos ou individu sira presiza iha riku soin ruma (sertifikadu rai) atu garantia tanba ne’e sira sei haree esbosu lei rai nian ne’ebe tama ona parlamentu atu feto mos bele iha direitu ba rai.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!