HAK: Povu Seidauk Goza Direitu Baziku

0
79
Diretor Asosiasaun HAK, Manuel Fernandes Monteiro, hateten maioria povu seidauk goza sira nia direitu baziku, liu –liu iha area remotas ne’ebe seidauk hetan asesu ba saude, edukasaun baziku ne’ebe diak no bee moos no hahan ne’ebe sufsiente.

Diretor Asosiasaun HAK, Manuel Fernandes Monteiro, hateten maioria povu Timor-Leste seidauk goza sira nia direitu baziku, liu –liu iha area remotas seidauk hetan asesu ba saude, edukasaun baziku ne’ebe diak no bee moos no hahan ne’ebe sufsiente.

Diretor Asosiasaun HAK, Manuel Fernandes Monteiro, hateten maioria povu seidauk goza sira nia direitu baziku, liu –liu iha area remotas ne’ebe seidauk hetan asesu ba saude, edukasaun baziku ne’ebe diak no bee moos no hahan ne’ebe sufsiente.

 

Nia dehan, ida ne’e bazeia ba peskiza asosiasaun HAK hala’o tiha ona iha munisipios neen (Baucau, Viqueque, Aileu, Ainaro, Ermera no Dili) kona ba direitus humanus iha area seguransa, edukasaun, saude, agrikultura no asesu ba bee moos iha estado foun.

“Ita nia komunidade sira moras ba konsulta, sira hetan reseita ba sosa aimoruk iha klinika, infra-estrukturas iha fasilidade saude seidauk diak no setor edukasaun nafatin laiha mudansa no povu kontinua halerik ba bee moos,” Diretor HAK Monteiro hateten, hafoin lansa relatorio lian direitus humanus iha Salaun HAK, Farol, Dili. 

Nia hatutan, povu agora komesa moris hakmatek no livre ona, tanba membrus polisia no forsa defeza hahu hala’o sira nia obrigasaun ho diak hodi asegura direitu, komunidade sira moris hakmatek no livre maske iha munisipio balun sei iha problemas.

Nia hatutan, relatorio ida ne’e atu fo hanoin ba estado kona ba situasaun direitus humanus iha nasaun foun no husu estado atu hakonu nia obrigasaun tuir mandatoriu konstituisaun republika hodi povu bele goza duni sira nia direitu baziku. 

Nia konsidera, governu seidauk iha komitmentu ne’ebe diak hodi haforsa, hametin no proteje sidadaun sira nia direitus humanus, tanba kada tinan orsamentu jeral do estado ba setor baziku (saude, edukasaun, agrikultura, bee moos) koa makas.

Nia hatutan, kazu violasaun direitus humanus nafatin as, iha aspetu politika no sivika tanba abuzu poder, maibe iha aspetu sosial, ekonomia no kultura kauza husi korupsaun. 

Iha parte seluk, Adjuntu Provedoria dos Direitus Humanus e Justisa (PDHJ), Horacio de Almeida,rekonese no governu presiza haree setor balun ne’ebe sai hanesan baziku,mak hanesan saude, edukasaun, bee moos. 

“Hanesan bee moos, governu esforsu ona, maibe iha parte balun ita nia sidadaun komunidade sira seidauk asesu ba bee moos, ne’e realidade,” Almeida hateten.

Nia hatutan, ema hotu nia responsabilidade atu servisu maka’as ba promosaun no hametin prinsipio direitus humanus iha estado foun ida ne’e.

Nia dehan, iha tinan 2015, PDHJ konsege registu keixa violasaun direitus humanus hamutuk 180 resin.  Husi numeru ne’e iha balun kazu krime no sivil.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!