Lokalizasaun Prostituisaun, KNKS-TL Sei Halo Konsultasaun

0
106
Sekretario Ezekutivu Komisaun Nasional Kontra HIV/SIDA, Daniel Marçal, hateten oras ne’e dadaun sira halo hela konsultasaun no aprosimasaun ba entidades hotu kona ba vantagen no disvantagen lokalizasaun fatin prostituisaun.

Sekretario Ezekutivu Komisaun Nasional Kontra HIV/SIDA (KNKS), Daniel Marçal, hateten dadaun ne’e sira halo hela konsultasaun no aprosimasaun ba entidades hotu kona ba vantagen no disvantagen lokalizasaun fatin prostituisaun.

Sekretario Ezekutivu Komisaun Nasional Kontra HIV/SIDA, Daniel Marçal, hateten oras ne’e dadaun sira halo hela konsultasaun no aprosimasaun ba entidades hotu kona ba vantagen no disvantagen lokalizasaun fatin prostituisaun.

 

Nia dehan, seidauk iha desizaun kolektiva ida ba asuntu ida ne’e, e nafatin halo konsultasaun husu ema hotu nia hanoin ba asuntu ida ne’e. 

“Hau hanoin agora dadaun seidauk iha desizaun ida atu lokaliza sei iha prosesu konsultasaun ho entidade hotu hodi hanoin hamutuk ba asuntu ida ne’e, ita husik deit mak diak ba nasaun ou tau sira iha fatin ida ita labele halo intervensaun,” Sekretario Ezekutivu Marçal hateten, iha nia knar fatin, Pantai Kelapa, Dili. 

Nia hatutan, komisaun mos hasoru malu ona ho entidades kompotente balun husu atu labele duni no kaptura alin no inan feto sira ne’ebe hala’o servisu seks, tanba sira mos vitima, situasaun mak lori sira involve iha atividades ne’e. 

“Ami koalia ona ho ministeriu kompetente, labele kaptura no duni sira, alin feto sira ne’e terus demais liu ona no situasaun mak lori sira to’o involve iha servisu sira ne’e,” Marçal hateten.

Nia hatutan, ho aprosimasaun ne’ebe ekipa komisaun halo ba servisu seks sira maioria involve an iha servisu ida ne’e, tanba lakon ona sira nia virginidade, divorsio no life style mak obriga sira involve an hodi hetan osan sustenta sira nia moris no familia. 

Antes ne’e parte igreja kontra maka’as hanoin ida ne’e atu lokaliza fatin prostituisaun, tanba igreja nia hanoin lokalizasaun fatin prostituisaun la’os solusaun ne’ebe diak atu kombate transmisaun virus HIV iha rai laran, so ho edukasaun no informasaun mak bele muda ema nia hahalok sira ne’ebe risku. 

Iha parte seluk komunidade Mariana da Silva, sujere komisaun atu bele halo estudu klean kona ba asuntu ida ne’e no halo konsultasaun ba entidades hotu, liu –liu parte religiaun tanba koalia kona ba prevensaun transmisaun virus HIV diak maibe haree parte edukasaun moral ladun diak. 

“Hau hanoin haree husi parte prevensaun transmisaun virus HIV pertenente tebes, tanba pesoal saude sira bele kontrola maibe parte moral no religiaun presiza estudu didiak,” nia hateten.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!