JSMP: Iha 2014 MP Barak liu Produs Rezolusaun Duke Lei

0
62
JSMP nia Diretor Ezekutivu Luis de Oliveira Sampaio hateten katak Parlamento Nacional iha 2014 liu rezolusaun barak liu leis.

Tuir peskija ne’ebe organizasaun Judicial Sytem Monitoring Program (JSMP) halo kona ba aktividade servisu Membru Parlamentu Nasional durante tinan ida (2014) nota, katak parlamentu barak liu produs rezulusaun duke lei foun.

JSMP nia Diretor Ezekutivu Luis de Oliveira Sampaio hateten katak Parlamento Nacional iha 2014 liu rezolusaun barak liu leis.

Diretor Ezekutivu JSMP, Luis Oliveira Sampaio, hateten tuir lolos knaar prioridade Parlamentu Nasional nian ne’e mak kada tinan tenke produs lei foun.

Maibe realidade iha tinan ne’e barak liu produs rezulusaun ne’ebe laiha kualidade no kontra produktivu nomos kontrariru ho prinsipiu demokrasiu ne’ebe tuir lolos labele halo.

“Ami seiduak haree lei ida aprova iha Parlamentu Nasional,” Diretor JSMP Sampaio kritika, iha Parlamentu Nasional.

Lolos ne’e, nia hateten, Parlamentu Nasional iha tinan ida (2014) re-agenda fila fali, lei anti korupsaun, lei reparasaun ba vitima no memoria institusional no lei kona ba rai nian.

“Lei hirak ne’e mak afeita kedas ba komunidade nia moris,” Sampaio hateten.

Alende ne’e nia dehan, membru parlamentu  mos halo nia knar fiskalizasaun ba projetu fiziku kona ba bee moos, eletrisidade no infra-estrutura, maibe asuntu sira ne’e la’os buat foun tanba kada tinan sira foti bebeik.

Hatan ba kestaun ne’e membru komisaun A ( Constitucionais, justisa, administrasaun publica, poder local, e anti korupsaun) Arao Noe, konsidera monitorizasaun ne’ebe mak JSMP halo ne’e la los, tanba durante tinan ida ne’e parlamentu konsege produs ona lei foun balun.

Tuir nia iha tinan ida ne’e parlamentu nasional konsege produs lei foun hanesan Lei sekoms, lei zeems, halo alterasaun ba lei brankamentus kapitais no finansiamentu terorismu, lei orsamentu jeral 2014, ho tan lei seluk ne’ebe liu husi komisaun seluk nian.

“Ne’ebe saida mak Ngo sira kestiona ne’e karik lalos,” deputadu Noe hateten.

Nia hatutan halo rezulusaun ne’e mos servisu proridade parlamentu nian, tanba relata iha konstituisaun artigu 92, fo poder tomak atu parlamentu halo rezulusaun ba interese estadu ne’e nian.

“Knar parlamentu nian iha tolu, ida mak halo fiskalizasaun, ida halo lei, no foti desizaun politika,” Noe hateten.

Enkuantu Estudante Universidade Da Paz Departamentu Direitu Fransisko Amaral, hateten membru parlamentu nasional nudar reprezentante povu maibe durante ne’e tinan rua ne’e seiduak produs lei ruma nebe ingradu ho povu nian moris.

“Hanesan la re-agenda fila fali lei rai, tanba ita hare kazu krimi barak akuntese tanba rai,” dehan estudante Amaral.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!