Timor Oan Lakohi Uja Kondom Bainhira Vizita Prostituta

0
99
Sekretario Ezekutivu KNKS Timor-Leste, Daniel Marçal preokupa maka’as, tanba Timor oan barak bainhira vizita prostituta la uja kondom.

Timor oan barak mak lakohi uja kondom bainhira vizita fatin prostituisaun hodi proteje sira nia an husi virus HIV/SIDA ne’ebe bele oho sira iha tempu ruma.

Sekretario Ezekutivu KNKS Timor-Leste, Daniel Marçal preokupa maka’as, tanba Timor oan barak bainhira vizita prostituta la uja kondom.

Sekretario Ezekutivu Komisaun Nasional Kombate HIV/SIDA Timor-Leste (KNKSTL), Daniel Marçal, hateten virus HIV iha Timor –Leste grave tebes no ema barak mak afetado maibe oras ne’e iha komunidade le’et.

Tuir nia, Timor-Leste iha potensial tebes ba transmisaun virus ne’e, tanba aktividade prostituisaun buras iha rai laran.

“Semana kotuk hau koalia ho servisu seks komersial ida, nia dehan “Hau hatene hau ne’e iha virus HIV tanba ne’e hau hateten ba hau nia bainaka sira atu uja kondom, maibe maioria husi nain lima to’o 15 ne’e, so malae ida rua mak hakarak uja kondom, Timor oan lakohi uja,” Marçal hasara, bainhira halo aprejentasaun iha seminario internasional “parlamentu no igualidade” ne’ebe organiza husi Parlamentu Nasional iha Hotel Timor, Dili. 

Tanba ne’e nia husu ba instituisaun relevantes sira, tenke iha konsensus ida hodi halo intervensaun ba situasaun ida ne’e, no aktividade prostituisaun ne’e susar atu hapara, tanba liga ho nesesidade baziku no uma laran.  

Nia dehan, Timor-Leste agora risku bo’ot tebes, liu-liu iha area fronteira sira ne’ebe frazil fasil ema atu sai tama, oportunidade mos ba virus HIV atu tama mai rai laran, tanba iha fatin prostituisaun balun iha Indonesia agora taka ema sira ne’e bele halai mai hotu Timor-Leste. 

Tuir dadus Ministerio Saude hahu tinan 2003-kuarter II 2014 konsege registu ona kazu hamutuk 447 husi numeru ne’e iha nain 41 mak mate ona. 

Iha parte seluk, membru Komisaun F (saude, edukasaun, kultura, veteranus no igualdade jeneru), Deputada Ilda Maria da Conçeicão preokupa ho situasaun ida ne’e no fo ameasas ba jerasaun foun iha futuru.

“Jerasaun foun Timor-Leste sei mohu ba virus ida ne’e, bainhira la halo intervensaun agora,” nia dehan.  

Nia hatutan, iha parte religiaun kontra uza kondom tanba konsidera seksu livre sei as maibe realidade atividade sira ne’e lao buras hela tanba presiza entidade hotu hanoin hamutuk ba situasaun ne’e. 

Entretantu doutora Ana Isabel F.S. Soares, hateten iha estudu balun ne’ebe universidade sira iha nasaun dezenvolve sira halo hatudu, katak kondom ne’e la 100% efetivu atu prevene virus HIV, tanba virus ne’e ki’ik liu bele ultrapasa husi pori-pori kondom nian. 

Nia mos husu ba instituisaun relevante sira atu bele habelar informasaun sira ne’e ba iha sosiedade atu prevene jerasaun foun sira, tanba sira bele dehan tanba sa labele bainhira sei iha kondom atu prevene. 

“Hau atu hateten deit katak kondom laos 100% atu garantia, ita ses an husi virus HIV buat importante ba ita mak muda ita nia hahalok,” Doutora Soares hateten.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!