
Responsavel Unidade Banku Nasional de Sangue (BNS), Jose Arsenio, hateten rekursu humanu sai problema bo’ot ba iha atividade banku de sangue nian, liu –liu halo mobile donor iha instituisaun no organizasaun sira ne’ebe hakarak fo ran atu salva ema seluk nia vida. 
Nia hateten, BNS hanesan distritbutor pakote ran ba fasilidade saude tomak iha rai laran nia area kobertura luan tebes, enkuantu staf BNS iha deit nain sia (9).
“Ami iha problema bo’ot kona ba rekursu humanu, tanba iha ami nia rotasaun iha deit pesoal nain walu; ship ida pesoal nain rua, ida iha dader ami infrenta dificuldade bainhira halo asaun donor mobile iha treinu,” responsavel BNS, Arsenio preokupa, iha Bidau, Dili.
Nia dehan, tuir estandarte ship ida minimu ema nain tolu no atividade mobile donor ne’e presiza pesoal nain lima pelumenus, atu nune’e bele fo atendementu ne’ebe diak no rekolha pakote ran.
Nia informa, iha fulan Fevereiru iha duni stok pakote ran A hamutuk 29 plastik, B iha walu, AB iha neen no O iha 22, ne’e sufsiente atu fo atendementu ba pasientes iha fasilidade saude hotu iha teritorio tomak.
Aleinde ne’e nia hateten, estatutu BNS nian mos sai preokupasaun tanba maske BNS nia area kobertura ne’ebe luan, maibe nafatin unidade ki’ik ida iha Ospital Nasional nia okos.
Entretantu Diretor Jeral Ospital Nasional Guido Valadares (HNGV), Domingos Soares, rekonese katak preokupasoens hirak ne’e no presiza hetan atensaun husi administrasaun ospital no Ministeriu Saude hodi buka solusaun.
“Buat hotu presiza esforsu, lori tempu naruk, la’os ohin ita koalia aban iha kedas ita nia oin,” nia hateten.
Tuir nia, lolos rekursu humanu ne’e forma hela deit, maibe la to’o nafatin tanba numeru nesesidade kada loron aumenta maka’as.







