
Hafoin simu premiu feto iha paz no seguransa husi rede ba dame UNDP regional Bangkok, Thailand, premiada nain tolu Filomena Barros dos Reis, Maria Lourdes Martins da Cruz no Madalena Bidau Soares “Kasian” hala’o atividade influensia ba sosiedade hodi promove paz no seguransa iha rai laran. 
Premiada Filomena Barros dos Reis, hateten atividade hala’o dialogu ho komunidades no joventude sira ne’e ho intensaun involve direitamente sira, atu fahe hanoin ba malu katak violensia ne’e la diak.
“Oinsa fo valor ba moris no halo negosiasaun ho governu Indonezia atu implementa border pass ba komunidade distritu Oe-Cusse, Suai no Maliana ne’ebe oras ne’e dadaun la’o hela,” premiada Reis dehan, iha Dili.
Alem de ne’e iha mos atividade retiru ba komunidade sira, oinsa eduka hodi la’o tuir Jesus Kristu nia hanorin inklui mos loke eskola infantil iha Distritu Lequisa atu eduka labarik sira tanba investe iha buat seluk tempu ida sei hotu no lakon maibe eduka labarik sira sei sai lideransa ne’ebe diak ba nasaun ida ne’e no halibur feto faluk sira hodi halo aktividade proditivu ruma hodi sustenta moris.
Nia hatutan katak oras ne’e dadaun povu la gosta rona diskursu sira ne’ebe halao iha fatin –fatin, maibe pratika tanba ne’e koko atu tama iha komunidade sira nia moris hodi sente rasik sira nia moris nune’ebele fo hanoin ba malu oinsa moris iha paz nia laran.
“Lafasil, presiza pasensia no korajen hodi koalia ho familia sira ne’e tanba paz no estabilidade laos ema ida deit maibe ema ida-idak bainhira iha problema koko atu muda ba positivu hare ho matan rua laos matan ida deit,”nia dehan.
Iha fatin hanesan Premiada N-Peace 2013, Madalena Bidau Soares alias Kasian, nudar mos veterana ida husu ba entidade hotu atu respeita no hadomi malu hodi moris iha paz no dame nia laran no tane as nafatin valor sira ne’ebe nasaun seluk fo ba ita.
“Agora ba oin ita tenke hanoin muda an respeita malu tanba mundu rekuinese ita laos hanesan bola para ita tebe halimar maibe ema rekuinese ita tanba ita Timor tomak nia luta ita rasik mak hasae ita nia valor iha ema barak nia oin sei labele hatun ita nia valor ba rai,”nia dehan.
Ho orsamentu ne’ebe nia simu nudar veterana no apoiu husi organizasaun balun, nia konsege harii ona eskola infantil rua iha distritu Liquisa hodi eduka labarik ki’ik sira iha area remotas no halibur feto faluk sira hodi kria atividade hortikultura, restorante, suru tais, suku hena hodi bele sustenta sira nia moris nudar feto faluk.
Liu husi advokasia ne’ebe feto sira halao iha nivel nasional no internasional iha tinan 2000 UNO aprova rezolusaun 1325 konaba konselho seguransa hafoin rezolusaun ne’e halao tinan ba dala 10 iha tinan 2010 Timor –Leste involve kedas to’o ohin loron atu feto sira ne’ebe servisu iha paz iha nasaun post konflitu sira troka hanoin ba malu servisu hamutuk hodi valoriza feto nia servisu.
Nasaun post konlitu ne’ebe involve an iha rede ba dame ne’e mak nasaun Indonesia, Sri Lanka, Nepal, Afghanistan, Philippines, Pakistan inklui mos Timor-Leste.







