Implementasaun Politika Zero Toleransia Iha Eskolas Seidauk Masimu

0
121
Sekretaria Estadu, Idelta Maria Rodrigues, dehan violensia fisiku iha eskola, mak razaun ba feto foinsa’e sai husi eskola.

Sekretaria Estadu Idelta Maria Rodrigues, hateten implementasaun politika zero toleransia ne’ebe durante ne’e aplika iha eskola sira hodi proteze alunus seidauk masimu, tanba profesores kontinua halo violensia hasoru labarik iha eskolas.

Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualidade (SEPI), Rodrigues dehan iha tinan 2009, despaixu kona ba zero toleransia ne’e hasai iha mandate IV governu konstitusional, ho objetivu atu evita professor sira labele eduka alunus ho violent fisiku.

“Atu sai edukador ida diak, tenke iha sensibilidade ida ho labarik sira ita tenke deskreve katak feto ho mane nia nesesidade la hanesan,” SE Rodrigues hateten, iha Dili.

Sekretaria Estadu hatutan, kauza ida husi violensia fisiku ne’ebe halo husi professor sira mak labarik feto sira droup out husi eskola, no Ministeriu Edukasaun tenke fo importansia ba kestaun ne’e.

Iha parte seluk, reprejentante organizasaun Fundasaun Alola, Fatima Quintao haforsa katak, politika ne’e seidauk implementa ho diak, tanba realidade profesores balun kontinua halo violensia ba alunus sira iha eskolas.

Iha okaziaun ne’e sosiedade sivil sira husu ba ministerio edukasaun atu hare didiak problema ida ne’e tanba iha kazu balun mak profesores halo violensia hasoru alunus maibe laiha reasaun husi ministerio rasik.

“Ami hare katak iha distritu Suai, iha mos violensia ida akontese ba alunus sira autor husi profesor ida husi rede referral sira fo ona karta ba diretor edukasaun distrital maibe laiha reasaun husi ministerio edukasaun rasik,” Fatima dehan. 

Iha relatorio espesifiku CEDAW ba area Edukasaun no Saude hatudu katak iha tinan 2010-2011 iha kazu violensia iha eskola hamutuk 46 ne’ebe relata iha inspector jeral ministerio nian. Husi 46 kazu ne’e iha 36 kazu kona ba violensia corporal no 10 kazu violensia seksual.

Maioria kazu sira ne’e resolve liu husi tradisional aplika prinsipiu simu malu entre familia autor no vitima rasik kompostu husi 20 kazu resolve ho dalan hadame malu, 18 kazu resolve iha eskola entre inspektor distritu ho autor no vitima liu husi prosesu akordu dame, iha kazu 3 mak resolve husi polisia no kazu 5 mak haruka ba komisaun funsaun publika no ba tribunal.

Hatan ba kestaun ne’e, Diretora Ispektor Geral Ministerio Edukasaun, Elsa Magno de Araujo Verdial hateten katak iha duni kazu violensia hasoru labarik iha eskola ne’ebe autor husi professor balun ne’e knar gabinete inspesaun jeral edukasaun nian atu prosesa tuir lei funsaun publika hodi fo sansaun administrative disiplinar ba autor ne’e rasik tuir kazu ne’ebe nia komete.

Nia hatutan, sansaun provizorio ne’ebe ministerio edukasaun foti make ma ne’e labele sai tan edukador bele halao servisu seluk hanesan administrasaun hodi hein desizaun komisaun funsaun publika ba kazu ne’ebe Kaman (violensia corporal) maibe kazu todan (violensia seksual, abuzu seksual) ne’e kompetensia polisia atu investiga tanba ne’e krime.

“Hau labele dehan laiha, iha duni maibe ho presentajen ne’ebe ki’ik ho medidas ne’ebe ami halo hahu hamenus ona iha ida ka rua deit,” dehan inspetora Verdial.

Maske la fo informasaun detail maibe nia dehan iha tinan hirak liu ba akontes duni kazu abuzu seksual hasoru alunus ne’ebe komete husi professor balun ne’ebe agora dadaun autor sai husi ona funsionario publiku tanba la serve sai edukador.

Nia informa katak Ministerio Edukasaun halao ona koperasaun servisu ho Providoria Direitus Humanus e Justisa (PDHJ) atu desimina diak liu tan informasaun kona ba politika zero toleransia ba profesores no komunidade sira atu eveita violensia hasoru labarik iha eskola.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!