
“Ami sempre esplika ba sira iha preliminari training kriteriu ne’ebe sira labele langgar ida mak, labele involve iha violensia seluk (tuku malu) inklui mos feto labele isin rua maske fen la’en, maibe se akontese isin rua, feto tenke fila no mane kontinua servisu, maibe ami iha obrigasaun atu desimina informasaun ba sira antes sira ba,” hateten Diretor Nasional Empregu, Paulo Alves, (12/06), iha Kaikoli, Dili.
Diretor ne’e dehan, iha 2011 iha ona trabalhadora nain rua mak fila ona mai tanba isin rua (fen-la’en), sira servisu iha area Agrikultura nian.
Enkuantu total trabalhadores ne’ebe servisu iha Korea du Sul, hahu 2009 to’o agora hamutuk ema na’in 1.012, servisu iha area fabrika hamutuk na’in 12, iha agrikultura na’in 69, no iha peskas laiha. E husi numeru ne’ebe iha, trabalhadores nain 48 mak fila inklui ho feto nain rua ne’ebe isin rua ne’e, e agora hela nain 964 mak ativu servisu iha ne’eba.
Diretor Alves dehan, regulamentu ne’e la’os deit ba trabalhadora sira iha Korea, maibe mos ba trabalhadora sira ne’ebe hala’o servisu iha Australia (Broom), ne’ebe servisu iha area hospitalidade.
Iha parte seluk kandidatu trabalhadora ne’ebe pasa ona iha ezame eskrita atu ba servisu iha Korea, Francisca Gaspar promote katak, nia pronto atu kumpri regulamentu ne’ebe iha bainhira pasa iha ezame mediku nian.
“Hau espera katak hau pasa iha ezame mediku no aranka duni ba iha Korea du Sul, e hau prontu atu kumpri regulamentu ne’ebe kompania iha durante hala’o servisu iha Korea, no hau mos sei promove kultura Timor nian iha Korea,” Kandidatu trabalhadora ne’e esperansa.








