

“Ha’u assume responsabilidade ne’ebé ohin entrega formalmente mai ha’u, nu’udar rezultadu husi eleisaun ne’ebé livre no justu. Maibé ha’u mós simo responsabilidade ida‐ne’e nu’udar rezultadu husi buat hotu ne’ebé ha’u rona husi ita‐nia Povu, husi análize ne’ebé ha’u halo ba situasaun iha ita‐nia nasaun no ita‐nia Istória, no mós ba buat ne’ebé hau fiar ita bele alkansa iha futuru,” dehan Presidente da Republika Taur Matan Ruak durante nia diskursu iha tomada de posse iha iha Tasi Tolu, Dili.
Nia hatutan katak nia sei sai Xefe Estado ne’ebe simu responsabilidade hodi xefia Estadu ida ne’ebé hakmatek, estavel, no iha dame nia laran hanesan Prezidente José Ramos‐Horta halao ona no dedika nia vida no tempo iha tinan haatnulu nia laran hodi serbí Povu no nasaun no katak ninia servisu no dedikasaun nu’udar ezemplu di’ak tebes no nia hetan inspirasaun hodi banati tuir.
Iha oportunidade hanesan, Presidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araújo lori membru parlamentu nia naran hato’o parabens ba president foun TMR.
“Hau nudar prezidente parlamentu nasional lori membru parlamentu nia naran hato’o parabens ba prezidente foun Taur Matan Ruak tanba nia prezensa importante tebe tebes atu defende vida nasaun Timor-Leste.”
Entertantu eis Presidente Jose Ramos Horta iha nia diskursu ikus hateten katak iha tinan 10 nia laran ikus ne’e Timor-Leste livre ona husi konflitu tanba ne’e povu Timor-Leste sente orgullu ho dezenvolvimentu ne’ebe iha ona hanesan ba seitor Edukasaun, Saúde no seluk tan liu liu ba parte seguransa nian.
“Iha kalan ida ne’e ita bo’ot sei sai ami nia Presidente eleitu ne’ebe lolos ona. Hau sei hamrik iha ita bo’ot nia kotuk, sei lado’ok husi ita bo’ot atu mandatu ita nian sei nakonu ho tempu diak tanba tempu a’at labele fila fali mai ita nia povu.”
Partisipasaun iha loron espesial ne’e no ne’ebe tuir marka prezensa hosi Presidente da Republica Portugal nian Prof. Dr. Anibal Cavaco Silva no nia esposa, Presidente da Republika Indonesia Dr. Susilo Bambang Yudhoyno no nia esposa, Governador Jeral Australia nian Ms Quentin Bryce, Governador Jeral Nova Zelandia nian Lt Gen Rt Hon Sir Jerry Mateparae, no embaixadores no convidadus espesial seluk tan inklui mos povu Timor-Leste tomak.
Selebrasoens loron Restaurasaun Independensia ba dala 10 sei kontinua nafatin durante loron tomak 20 Maio ho liu hosi hastear ka halo sai bandeira iha Palasio Prezidensial iha Ai-tarak Laran, Dili, iha lokraik loron ne’e duni.
Presidente da Republica Indonesia Dr. Susilo Bambang Yudhoyno mos partisipa hotu iha eventu ne’e ho iha nia diskursu apresia Timor-Leste nia dezenvolvimento significativu durante tinan 10 liu ba.
“Hau hare progresu nebe maka signifikativu tebes iha Timor-leste. Hau nia esperansa Timor-Leste bele lao ba oin nafatin atu bele dezemvlolve aan liu tan,” dehan Presidente Susilo Bambang Yudhoyono.
Tuir nia, nudar nasaun vizinhu Indonesia sei prontu atu ajuda Timor-Leste oinsa para bele servisu hamutuk iha parte hotu-hotu.
“Indonesia nudar nasaun ne’ebe maka besik los ho Timor-Leste, no hanesan familia hau hakarak nafatin servisu hamutuk atu dezenjvolve nasaun Timor-Leste, no atu hametin liu tan relasaun bilateral entre nasaun rua ne’e.”
Iha nia diskursu Presidente foun Taur Matan Ruak haktuir katak iha 20 de Maiu 2012 Timor-Leste hahu prosesu hodi har’i Estadu, hari’i institusaun sira no resposabiliza Timoroan hodi kaer rasik sira nia estadu.
Iha mensaun espesial Presidente Taur Matan Ruak agradese Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nia kontribuisaun iha rai laran desde 1999.
“Iha opotunidade ida ne’e hau atu hato’o obrigado barak ho hau nia laran tomak ba Organizasaun Nasaun Unidas; ba feto no mane sira nebe hola parte iha misaun sira ida-idak nebe maka fo sira nia apoiu ba Timor-Leste atu moris nudar nasaun no nudar pais,” dehan Presidente Taur Matan Ruak.







