Desde governu monta kontador bee moos nian ba iha kada uma kain sira iha Dili laran, iha ona uma kain 14.000 mak selu ona tarifa bee moos nian ba governu kada fulan.
Xefe Departamentu Programa no Apoiu Tekniku iha Diresaun Nasional Agua, Martinus Nahac hateten husi 14,000 konsumedores ne’e, iha balun deit mak selu regularmente, e balun la selu tanba sistema pagamentu lafasilita sira atu selu.
Nia dehan, kada fulan tekniku sira vizita kontador sira hodi fo resivu ba iha konsumedores atu selu iha Banku Nasional Comersiu Timor-Leste (BNCTL), maibe tanba forma iha linha familia balun baruk selu.
“Ema balun lahetan bee tanba balun ba loke torneira husik hela deit, halo ligasaun illegal ba kanalizasaun sistema ne’ebe governu fornese, entaun fo impaktu ba ema seluk nia asesu ba bee moos,” nia hateten iha salaun Ministerio Saude Palacio da Sinzas, Dili.
Nia dehan, bainhira governu monta hotu metro kontador, maka ema hotu sei poupa bee no ema hotu sei hetan bee moos hodi responde ba nesesidade lor-loron.
Nia hatutan, tinan hira liu ba governu servisu hamutuk ho Asian Development Bank (ADB) dezenvolve ona master plan iha Dili laran, hadia no rezolve problema bee moos iha kapital Dili.
Nia espera, governu foun mai sei iha komitmentu bo’ot liu tan iha politika no alokasaun orsamentu, atu bele implementa master plan ne’e hodi asegura komunidade sira iha asesu ba bee ne’ebe kualidade.
Alende ne’e, nia dehan sira mos hanoin ona atu estabelese sentru pagamentu ba bee moos hodi fasilita konsumedores.
Nia informa, konsumedores ne’ebe halo koneksaun illegal, ekipa tekniku sira sei hakotu ligasaun no ba sira ne’ebe atu halo ligasaun fali tenke selu.
Iha parte seluk, komunidade area Becora Alianca da Silva hateten hanesan sidadaun iha responsabilidade moral atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian liu husi selu bee no eletrisidade, maibe tenke hadia sistema bee ne’ebe iha.
Tanba, nia dehan area Becora ne’e bee susar tebes, sira tenke hein bee to’o kalan bo’ot hodi kuru tanba bee sai iha oras balun deit.
“Bee la mai, ami tenke ba husu ema nia bee hodi kuru masa ida rua hodi tein, maske dala ruma ita sente moe tanba husu bei-beik, maibe ida ne’e mak kondisaun real ne’ebe iha,” nia hateten.
Nia hateten, bee moos ne’e direitu fundamental ema nian ne’ebe tenke iha. Direitu ne’e garantia ona iha konstituisaun, maibe ema barak seidauk hetan sira nia direitu ida ne’e.







