
Ema estrangeiru nain 680 konsege sai ona sidadaun Timor, e tuir Xefe Departamentu Registu Sivil e Nasionalidade, Marcelino Gama, katak ema hirak ne’e maioria husi nasaun Indonezia.

Nia hateten, ema hirak ne’e prienxe duni kriteria hodi sai sidadaun Timor, tanba konsege kumpri ona lei nasionalidade numeru 9/2012, no dekretu lei numeru 1/2004.
“Sira ne’e barak liu mai husi Indonezia, tanba kaben kahur,”Xefe Gama hateten.
Nia esplika, atu sai sidadaun Timor-Leste bele liu husi dalan rua, liu husi aquezasaun pur kazamentu (kaben kahur), no aquezasaun pur naturezasaun (la kaben ho ema Timor maibe bele sai sidadaun timor). Aquezasaun pur kazamentu ne’e tenke hela iha timor durante tinan lima, enkuantu equezasaun pur naturezasaun hela iha timor durante tinan 10.
Nia informa, husi numeru (680) ne’ebe iha ; nain 640 husi Indonezia, nain rua husi Australia, Banglades nain ida, Pakistan ida, India nain ida, Angola nain ida, nain ida husi Filipina, Vietnam 1, Mozambique 2, Cuba nain ida, Englatera 1, Sri Lanka 1 no nain ida husi Belgia.
“Ne’e sira ne’ebe kaben ho Timor oan,” nia hateten.
Enkuantu kona ba aquezasaun pur naturezasaun, nia dehan, ne’e iha ema nain hitu, sira la kaben ho timor oan maibe sira hela iha timor durante tinan 10 ona.
Antes ne’e, nia dehan ema hirak ne’e tenke tuir testu oral no eskrita, hafoin pasa izame husi parte Diresaun Nasional Registu e Notariadu fo sertifikadu hanesan marka ida, sai ona sidadaun Timor.
“Prinsipal liu mak sira tenke hatene lian Tetun iha koalia no hakerek,” nia dehan.
Iha fatin seluk Membru Parlamentu (MP) Francisco da Costa, hateten lei timor nian fo dalan ba ema estrangeirus atu sai sidadaun timor, maibe governu tenke kontrola.
Tanba tuir nia, iha kazu balun ema estrangeiru kaben ho ema timor mai ho intensaun ladiak.
“Sira kaben tiha ho ita nia inan feton sira, depois to’o tinan lima, neen hanesan ne’e, nia hetan tiha lukru ruma, nia soe hela ita nia inan feton sira, depois nia ba ho osan barak no moris iha rai seluk,” nia hateten.
Kestaun hirak ne’e, nia dehan governu tenke regula atu labele akontese no domina iha Timor.







