Hasa’e Bandeira hodi Komemora tinan 13 Loron Konsulta Popular 1999 iha TL

0
130
Komemorasaun Loron Konsulta Popular, 30 Agostu 2012
Komemorasaun Loron Konsulta Popular, 30 Agostu 2012

Komemorasaun Loron Konsulta Popular, 30 Agostu 2012
Komemorasaun Loron Konsulta Popular, 30 Agostu 2012
Loron 30 Agostu marka loron importante iha istoria nasaun Timor-Leste tanba iha loron ne’e, tinan 13 liu ba maioria Timor oan sira vota liu hosi Referedu ka Konsulta Popular atu haketak aan hosi Rai Indonesia no garante ukun rasik aan atu bele hakat ba oin nudar nasaun soberana entre nasaun sira seluk iha mundu rai klaran.

Iha diskursu Prezidente da Republika, Taur Matan Ruak (TMR) durante komemorasaun loron  ne’e ba dala 13 iha Palasio Governu nian oin, Dili, nia salienta importansia isar (hasa’e) bandeira nasional atu fo homenajen ba as’wain sira ne’ebe soe sira nia vida iha loron vota iha 30 Agosto 1999 no mos sira ne’ebe lakon sira nia moris iha loron hirak ne’e tuir anunsia rezultados vota katak Timor oan sira vota maioria ba liberdade.

Prezidente TMR nia mensajem principal koalia kona ba nesesidade Timor oan sira atu hametin unidade nasional.

“Husi ita nia istoria, no husi hau nia esperiensia iha luta, hau aprende lisaun ida, mak devizaun entre Timor oan sira fasilita okupasaun, iha passadu antigu no iha pasadu foin dadaun ne’e. No mos unidade povu nian lori ita ba vitoria, mezmu bainhira hare hanesan buat hotu-hotu kontra ita, maibe Timor-Leste manan tanba ita nia povu unidu, metin no firme.”

Iha nia diskurso mos Presizende TMR agradese prezensa Polisia Nasoens Unidas (UNPOL) iha Timor-Leste hodi fo seguransa ba povu Timor hafoin konsulta popular iha 30 Agustu 1999 to’o agora, “sira halo sira nia servisu ho diak.”

“Hau hato’o agradesementu especial ba Comisariu UnPol no Polisia sira nebe maka servisu tuir nia komando, sira nia kontribuisaun ba seguransa ba ita nia komunidade sira, no asistensia ne’ebe fo atu halo operasaun iha Timor-Leste, ajuda PNTL halo kontrolasaun ba eleisaun prezidente no Parlamentu la’o ho susesu.”

Prezidente TMR hakarak mos rekonhese nasaun sira ne’ebe fo ona sira nia apoiu husi 1999, liu husi prezensa INTERFET no Forsa Estabilidade Internasional (ISF), hodi salva ema nia moris no proteze sira nia sasan.

Nia fiar katak maske mandatu UNMIT sei remata iha tinan ne’e, Timor-Leste nia parseria ho Nasoens Unidas sei kontinua.

“Liu husi povu Timor-Leste nia esforsu, konsensu hirak ne’ebe mosu iha ita nia sosiedade, no apoiu husi ONU no Komunidade Internasional, Timor-Leste konsege ultrapasa tiha ona faze ida instabilidade no inserteza nian,” dehan Prezidente Taur ho orgulhu.

Segundu Vise Prezidente Parlamentu Nasional, Deputadu Aderito Hugo dehan tenke rekonese duni servisu UNPOL tanba sira eziste iha ne’e durante mandatu UNMIT.

“Sira nafatin apoiu mesmu sira nia numeru ne’e redus, ita presiza rekonese duni tanba sira hamutuk ho ita iha tempu naruk ona, ita hanoin katak sira nia papel importante atu fo asistensia no estabelesementu no kriasaun institusaun PNTL rasik ne’ebe maka hahu iha 2002 ate agora,” dehan Segundu VPN ne’e.

Entretantu Joventude Helio Gaudencio Pereira ne’ebe partisipa iha serimonia ne’e hateten foinsa’e sira tenke banati tuir dedikasaun ne’ebe eroi Timor oan sira husik hela ba rai doben ida ne’e ho ran no ruin.

“Hau nudar joventude husu ba kolegas foinsa’e hotu iha teritoriu tomak, ita tenke valoriza ita nia eroi sira ne’ebe sakrifika an ba nasaun doben ida ne’e  liu husi kontribuisaun ne’ebe ita fo hanesan hametin paz no estabilidadeno  haluha violensia,”  apela Joventude Gaudencio.

Partisipa iha komemorasaun loron KP ne’e mak Prezidente Republika, Taur Matan Ruak, Primeiru Ministru, Xanana Gusmao ho nia Membrus Governu sira, Prezidente Parlamentu Nasional, Vicente Guterres no Deputadus hotu inklui Korpus Diplomatiku no komunidade balun.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!