
Atu haforsa servisu ekipa surveilensia nian iha aero portu no portu neen ne’ebe baliza ho Indonezia hodi prevene virus hada’et sira labele tama Timor, entaun Organizasuan Mundial Saude (OMS) apoia tan ekipamentus mediku nian inklui thermometer no aimoruk ba Ministeriu Saude (MS).

National Professional Officer (family health, gender and life course) OMS, Jermias da Cruz hateten servisu unidade surveilensia iha aiportu no fronteira sira ne’e importante tebes atu prevene povu husi virus no moras hada’et sira ne’ebe afeta hela komunidades iha nasaun seluk.
“Pesoal saude sira ne’e treinado ona, maibe menus sasan baziku sira atu halo servisu ne’e ho diak, entaun ita apoia sira hodi haforsa tan sira nia servisu vizilansia diak liu tan,” nia hateten hafoin partisipa serimonia intrega ekipamentus ba Diretur Jeral prestasaun servisu MS, dotora Odete Viegas iha Hotel Timor, Dili.
Nia dehan, ekipamentus items 19 inklui thermometer, digital blood pressure, aimoruk primeiru sukoru, meja, kadeira no sasan administrasaun balun.
Nia hateten, iha tinan 2007 OMS apoia ona makina thermoscaner ida-ida ba fronteira Batugede (Bobonaro), Mota Masin (Covalima), Sakato no Oe-Silo iha regiaun espsial Oe-Cusse inklui aero portu Comoro no portu Dili, tanba mosu kazu gripe manu (flu burung), maibe ekipamentus ne’e la funsiona ona, presiza re-instal fali.
Nia hatutan, OMS sei kontinua apoiu hodi hasa’e kapasidade pesoal sira nian liu husi fo formasaun iha ria laran no iha rai liur inklui mos kompleta tan ekipamentus.
Entretantu Diretora Odete Viegas rekonese katak servisu surveilensia iha portu sir seidauk maximu, maibe ho virus sira ne’ebe mosu fali, fo alerta ba ministerio hotu atu ativa fali servisu sira ne’e tanba dezafio bo’ot ne’ebe hasoru durante ne’e mak laiha koordenasaun.
“Ministerio Saude nia ema destakadu hotu hanesan mediku, analista no emfermeirus ne’e iha hotu, maibe agora presiza reforsa,” nia hateten.
Nia dehan, atu prevene moras or virus tama mai Timor, importante atu linha ministerio relevantes tenke servisu hamutuk tanba dala barak kontainer sira ne’ebe tama mai rai laran, barak animal sira ne’ebe bele lori moras mai.





