Organizasaun Rede Feto Timor –Leste servisu hamutuk ho DNTT halo kampanha sosializasaun ba motorista transporte publiku no privadu sira iha capital Dili kona ba violensia bazeia ba jeneru no lei kontra violensia domestika.

Diretora Ezekutivu organizasaun Rede Feto, Dinora Granadeiro, hateten sosializasaun ne’e ho objetivu atu hasa’e konsiensia motorista sira nian hodi kontribui ba iha redusaun violensia hasoru feto no labarik iha rai laran.
“Bazeia ba asesmentu Rede Feto nian iha tinan 2013, hatudu katak violensia hasoru labarik no feto barak akontese iha fatin publiku no transporte publiku, tanba ne’e ami foka liu ba motorista sira,” Diretora Granadeiro hateten, bainhira fahe stiker hapara violensia hasoru feto no labarik iha estrada publiku, iha Dili.
Nia haktuir, kampanha tinan ida ne’e foka liu ba iha motorista sira tanba violensia seksual, abuzu seksual barak mos registu akontese iha fatin publiku sira hanesan iha transporte publikus sira.
Nia hatutan, atividade ne’e foin hahu iha distritu Dili maibe sei kontinua halao mos iha distritus sira seluk liu –liu motorista kareta bis sira ne’ebe halai ba distritus.
Iha parte seluk, reprejentante UN Women hanesan doador, Liliana Amaral, hateten atividade kampania ne’e efetivu tebes atu hasa’e motorista sira nia konsiensia hodi fo protesaun ba feto no labarik bainhira asesu ba transporte publiku.
Tanba tuir nia, iha evidensia barak hatudu katak motorista transporte publiku sira mos dala ruma la fo seguru ba feto no labarik sira atu livre asesu.
“Motorista taxi balun lori pasajeirus sira halai arbiru deit no halo violensia hasoru feto, entaun meus ida ne’e importante atu prevene violensia hasoru feto no labarik iha fatin publiku, liu –liu transporte publiku,” nia hateten.
Importante tebes, nia dehan, motorista sira tenke iha konesementu kona ba asaltu seksual, abuzu seksual, jeneru, violensia domestika atu sira mos bele hola parte hodi kontribui ba iha hapara violensia hasoru feto no labarik iha rai laran.
Entretantu, Motorista Tomas da Costa, hateten kampania ida ne’e positive tebes atu komunidade hotu bele iha konesementu kona ba violensia bazeia ba jeneru, maibe tenke iha kontinuasaun.
“Hau hanoin importante mak sosializasaun lei kontra violensia domestika mak tenke forte atu komunidade sir abele iha kuinesementu ba regulamentu no baze legal sira ne’ebe kesi sira,” nia sujere.








