
Koordenadora Klinika Marie Stopes Internasional Timor –Leste (MSITL), Fernanda Maria Serra, hateten iha tinan 2013 familia kaben nain hamutuk 18,355 mak vizita ona fasilidade saude no klinika MSITL husu informasaun no deside halo espasu ba sira nia oan. 
Estatistika ne’e bazeia ba asistensia MSITL kona ba planeamentu familiar iha distritu walu hanesan Baucau, Viqueque, Lospalos, Ermera, Ainaro, Manufahi, Bobonaro inklui mos Dili hahu husi fulan Janeiru to’o Julho tinan ida ne’e.
Tuir nia ne’e progresu ne’ebe signifikante tebes atu redus mortalidade inan ho oan iha Timor –Leste ne’ebe sei as 557/100.000 ou feto nain 42 husi 100 mak mate tanba tur ahi kada tinan tanba la fo oportunidade ba fen sira atu rekopera sira nia saude.
“Ne’e rezultado ne’ebe kapas los no signifika katak mane barak iha Timor-Leste hili atu protese saude sira nia fen no oan nian,” dehan Serra iha knar fatin Vila Verde Dili.
Nia hatutan katak tinan tolu ou lima sufsente ona ba inan feto sira atu rekopera sira nia saude hafoin partus no bele kous fali oan tuir mai.
Nia informa mos katak Marie Stopes prontu servisu hamutuk ho Ministerio Saude no entidade hotu hodi redus numeru mortalidade inan ho oan liu husi sosializasaun informasaun planeamentu familiar iha komunidade sira nia let tanba iha informasaun mak bele foti desizaun.
Relasiona ho planeamentu Familiar Country Director MSITL, Nicola Morgan hateten katak inan feto sira ne’ebe isin rua be-beik la halo espasu ba oan sei iha risku bo’ot ba sira nia saude bele hetan infeksaun ou mate.
“Inan feto sira hetan isin rua be-beik la halo espasu kada tinan isin rua sei hetan risku bo’ot bele mate, infeksaun no la iha saude ne’ebe diak,” dehan Morgan.
Nia dehan feto no bebe iha Timor –Leste mate no moras tanba sira la iha tempu atu rekopera sira nia saude bainhira tur ahi no la iha tempu mos atu fo susuben esklusivu ba bebe.
Iha parte seluk, Inan Aida De Jesus ne’ebe tuir hela tratamentu planeamentu familia iha klinika MSITL hateten katak desizaun ne’e nia foti laos hetan presaun husi ema ruma maibe ho konsensia rasik no apoiu mos husi laen atu halo espasu ba sira nia oan.
“Ema ida la obriga hau maibe hau ho hau nia katuas oan mak hakarak deside atu tuir planeamentu Familia,” dehan inan husi oan nain rua ne’e.
Nia hatutan katak hafoin hetan esplikasaun husi pesoal sira iha klinika MSITL nia rasik hili tuir planeamentu familiar ho tipu Natureza ho durasaun tinan lima atu bele rekopera nia saude no fo atensaun ba nia oan ne’ebe foin fulan neen.







