Hafoin paradu durante tinan ida nia laran, servisu organizasaun non governmentais Working Women Centre Timor-Leste hahu funsiona, hahu ho hala’o workshop ida hodi define programa prioridade hakbi’it no proteze direitu trabalhadora domestika sira nian.

Prezidente Board Working Women Centre Timor-Leste (WWCTL), Lourenco Tito, hateten iha workshop durante loron tolu ne’e, diskute kona ba planu estrategiku 2013 to’o 2016 nian ho didiak, nune’e ba future labele faila tan.
Tuir nia, WWCTL harii iha tinan 2011 ho nia atividade hanesan fo edukasaun, promove direitu feto, advokasia ne’ebe nia programa konsege paradu iha fulan hirak nia laran, tanba laiha planu estrategiku ida ne’ebe konkretu.
Tanba ne’e tuir nia, faila ne’ebe iha, sai hanesan esperiensia ida ba organizasaun atu la’o ba oin hodi fo tulun no kapasita feto vulneravel sira hodi hetan moris diak.
“Hau hanoin, katak iha loron tolu ne’e ami bele defini ami nia planu estrategia focus ba objetivu bo’ot, hanesan feto vulneravel ne’ebe organizado no iha kapasidade atu hadia sira nia moris iha futuru,” Prezidente Board Tito dehan, bainhira abertura ba wokshop ne’e ho tema “Hamutuk Ita Haforsa Feto Vulneravel ba Dezenvolvimentu”, iha Salaun Canossa Balide, Dili.
Programa prioridade ne’ebe sei hala’o durante tinan tolu ne’e mak hanesan fo advokasia ba empregador sira, protesaun no kapasitasaun ba trabalhadora sira atu hasa’e konesementu trabalhadora sira nian iha area espesialidade ne’ebe sira iha.
Entretantu, reprezentante Australian People For Health Education Development Abroad (APHEDA), Elisabeth Lino de Araujo, hateten nudar doador sira prontu fo apoiu nafatin ba atividades WWCTL nian, maibe tenke defini didiak programa prioridade ne’ebe sei halo ba tinan tolu mai.
“Uluk inisiu APHEDA hetan orsamentu husi AusAid ho montante $65,000 ne’e mak fo ba WWCTL, maibe realidade sira la konsege ezekuta $65,000, enkuantu ami tau ona $8,000 ba tinan rua (2013-2014) nian,” Reprezentante APHEDA kritika.
Tanba ne’e nia espera, katak komitmentu ne’ebe board sira halo ne’e bele la’o ba oin hodi atinji misaun no vizaun ne’ebe iha no fo duni benefisiu ba feto vulneravel sira.
Iha parte seluk, Koordenador Advokasia, Helven Alberto Benio, hateten antes ne’e sira fo ona kapasitasaun ba domestic workers kuaze ema nain 30, kona ba tein, setrika roupa, hamoos uma laran inklui mos hein labarik.
Tuir nia, peskiza baziku ne’ebe sira halo iha distritu hat (distritu Oe-Cusse, Baucau, Ermera no distritu Dili), hatudu katak domestic workers presiza kapasitasaun atu hasa’e sira nia konesementu no abilidade iha area espesifiku ne’ebe sira iha.
“Ba tinan ida ne’e ami nia targetu mais ou menus ema nain 500, mak sei tuir formasaun no treinamentu ne’e ami sei fo nivel baziku, mediu no altu tanba trabalhadora domestiku sira maioria putus sekolah,” Koordenador Benio katak.








