Atu proteze no garantia direitu labarik nian husi inan-aman sira ne’ebe kontinua viola labarik sira nia direitu hodi haruka fa’an sasan iha dalan ninin sira,governu presiza kria lei especial ida nune’e bele fo protesaun ba labarik sira.
Tuir Vise Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Maria Paixao katak maske governu estabelese ona Komisaun Nasional ba Direitu Labarik (KNDL) no Rede Protesaun ba Labarik (RPL) iha Distritu 13, maibe ema nafatin viola labarik sira nia direitu.
“Agora se labarik sira kontinua servisu hela ita tenke iha lei protesaun ida ba labarik sira maske ita iha ona konvensaun maibe ita tenke iha lei khusus ida ba labarik sira, nune’e bele regula inan-aman sira ne’ebe haruka halo servisu hodi hetan osan inan-aman sira bele hetan sansaun, se la’e problema ne’e sei kontinua ba oin,” sujere Deputada Maria Paixao,semana kotuk (16/01).
Deputada ne’e hateten labarik so iha direitu atu halimar, hetan edukasaun ne’ebe diak,saude ne’ebe diak no seluk tan e iha KNDL bandu labarik atu halo servisu todan.
Tuir nia, kona ba kria lei so parte Governu la’os Parlamentu tanba ne’e labele koalia deit tanba se koalia deit se la resolve problema.
Iha parte seluk, Diretora Nasional Reinsersaun Sosial (DNRS) Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS), Antonia Carmen da Cruz, hateten Ministeriu liu husi Departamentu Protesaun ba Labarik(DPL) halo ona programa barak hodi ajuda inan-aman hanesan bolsa de mae, no halo kampanha atu inan-0aman sir abele hatene direitu labarik ho lolos.
Maibe tui nia,labarik kontinua fa’an iha estrada ninin e ida ne’e presiza tenpu ne’ebe naruk atu resolve tanba depende ba situasaun ekonomia uma laran.
“Problema ida mak ita seidauk iha lei protesaun ba labarik se lei protesaun ba labarik iha ona karik fo kbi’it ba governu atu inan-aman sira ne’ebe haruka oan ba fa’an iha estrada polisia ba kaer,”nia dehan.
Alennde ne’e, governu mos loke eskola ho gratuita, loke kampu servisu ba inan-aman sira to’o iha baze, inklui halo kampanha atu inan-aman sir abele muda sira nia mentalidade.
“Lei mak sai hanesan xave importante atu regula situasaun labarik iha Timor-Leste liu –liu labarik ne’ebe konflitu ho lei no labarik sira ne’ebe moris iha dalan ninin tanba durante ne’e sosiedade sivil sira no governu seidauk bele foti medidas ruma tanba estado Timor –Leste seidauk iha lei espesifiku ida koalia konaba labarik,” dehan Asisten Programa Protesaun ba Labarik iha Organizasaun Non Governmental (NGO) Forum Tau Matan, Honorio Soares Almeida, iha Kaikoli Dili.







