Durante Fulan Tolu ALFela Fasilita Ona Vítima 112 Asesu ba Justisa Formal

0
7
Diretora Ezekutivu ONG ALFela, Marcelina Amaral dehan kada loron sira fó asisténsia legál ba feto no labarik sira.

Diretora Ezekutivu Organizasaun Naun-Governamentál (ONG), Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFela), Marcelina Amaral dehan kada loron ALFela fó asisténsia legál ba feto no labarik sira iha territóriu laran hodi asesu ba iha sistema justisa formal, konaba kazu violénsia doméstika, violasaun seksuál, no abuzu seksuál ba minoridade.

“Hahú husi fulan Janeiru to’o Marsu ne’e ita fasilita ona asisténsia legál ba vítima feto no labarik hamutuk 112 iha territóriu laran asesu ba justisa,” Diretora Amaral dehan iha Kaikoli, Díli.

Nia informa, husi vítima sira-ne’e feto hamutuk 111 no labarik na’in ida (1).

“Husi kazu hirak ne’e iha 20 mak hetan ona desizaun finál husi tribunal, seluk ALFela sei kontinua akompaña iha tribunál,” nia dehan.

Nia haktuir, husi kazu hirak ne’e kazu barak liu mak iha kapital Dili ho kazu 56, no tuir mai iha Oe-cusse ho kazu 24.

Entretantu, Sekretária Estadu ba Sekretatiadu Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho hatete, atu reduz númeru kazu referem, governu kria ona komisaun inter-ministerial inkliu ALFela no Fokupers hodi kria no fahe servisu ba malu hodi buka maneira oinsa bele prevene kazu sira ne akontese iha rai laran.

“Ita halo servisu ida ne’ebé mak integradu, ho nia área kobertura ba iha prevensaun oinsá bele intensifika kampaña sosializasaun sira hodi bele muda mentalidade ba hahalok violénsia sira nune’e mós resposta husi liña-ministerial sira ba vítima sira,” nia informa.

Nia dehan, kada ministériu sei halo nia servisu hodi apoiu vítima sira ezemplu Ministériu Saúde halo tratamentu saúde, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inluzaun fó apoiu sosial ba vítima sira.

“ALFela halo nia servisu fó asisténsia legál no Fokupers haree ba uma-mahon ba vítima sira,” SEI Carvalho hatete.

Nia dehan, ba oin sei halo servisu ne’ebé integradu hodi bele halo prevensaun ba violénsia hasoru feto no labarik hodi bele respeita prinsípiu igualdade jéneru iha Timor-Leste.