
Governu liu husi Ministeriu Edukasaun halo teste diagnostiku ba profesores ensino pre-escolar, sekundario jeral no vokasionais sira iha teritorio, hodi sukat sira nia konesementu iha lingua Portuguesa.

Diretor Instituto Nasional Formasaun ba Dosente e Professionais ba Edukasaun (INFORDEPE), Deolindo da Cruz hateten lingua Portugues sai obstaklu bo’ot ba profesores, maske governu investe ona kustu bo’ot ba pograma formasuan nian.
“Ho rezultado diagnostiku ida ne’e, ita bele halo fali manual formasaun ba lingua Portuguesa no ita bele hatene grau profisiensia lingua Portugues kada profesores,” nia hateten.
“See maka grau baziku, ita tau grupo ketak, nune’e mos sira ho grau avansa, tau ketak atu ida-idak tuir nia grau.”
Nia hateten, formasaun ne’ebe implementa iha tinan hirak liu ba la efetivu, tanba jeneraliza deit, la koloka iha grau entaun ikus mai la aproveita ho diak.
Teste diagnostiku ida ne’e (2016) ba daruak nian ho total profesores nain 1.410, diagnostiku primeiru hala’o iha tinan 2015, ho profesores hamutuk nain 12.344.
Husi diagnostiku primeiru no segunda faze ida ne’e, nia hateten maioria profesores ho nivel baziku tebes iha lingua Portugues.
Iha parte seluk profesor Manuel Verdial, hateten teste diagnostiku ne’e importante tebes ba governu hodi hamosu planu formasaun ne’ebe diak liu tan ba profesores.
“Nune’e ministeriu labele gasta osan saugate deit, tau montante osan ne’ebe klaru ba formasaun hodi bele hetan rekursus ne’ebe serve no ensino ne’ebe kualidade iha future,” nia hateten.
Entretantu Prezidente Komisaun F (saude, edukasaun, kultura, veteranus e igualidade jeneru), Deputadu Virgilio da Costa Hornai rekonese katak lian Portugues sai obstaklu bo’ot ba ensino, tanba difisil.
“Ita hakarak lori Portugues iha ensino hotu, maibe ita nia profesores nia kapasidade iha lingua ne’e laiha, oinsa sira transmite ba labarik sira,” nia preokupa.
“La domina lingua, konserteza la domina mos siensia.”
Tanba ne’e, nia sujere, governu tenke buka meus seluk hodi hasa’e abilidade profesores nian iha lingua liu –liu oferese bolsa ba profesores foun sira, tanba formasaun ne’ebe halo iha rai laran la sufsiente.








