Organizasaun Nasoens Unidas Fundus ba Populasaun (UNFPA) rekomenda ba governu Timor-Leste atu kria lei ida hodi reforsa leis kona ba hasa’e idade forma uma kain nian, tanba isin rua ho idade ki’ik fo perigu ba inan ho oan nia saude.

Diretor Ezektivu UNFPA, Babatunde Osotimehin, hateten isin rua sedu hamate labarik feto sira nia direitu, saude, edukasaun no sei hetan komplikasaun bo’ot, bele hamate inan ho oan.
“Governu presiza promulga no haforsa lei nasionais sira kona ba hasa’e idade atu kaben ba idade 18 no presiza promove esforsu baze komunidade ne’ebe supporta direitus labarik feto sira no prevene kaben ho idade ki’ik,” Diretor Babatunde osotimehin, iha Dili.
Tanba ne’e nia husu komitmentu nasaun nian, inklui komunidade no ema ida-idak atu investe ba labarik feto sira.
Iha fatin hanesan, Padre Jose Tacain, hateten situasaun ida ne’e sai mos preokupasaun bo’ot ba igreja Katolika, tanba kontrariu ho parte igreja nian, igreja bele fo kaben ba sira ne’ebe ho idade 14 anos, enkuantu estadu nian, tenke 20 anos mak bele kaben.
“Ne’ebe ami rekomenda ba governu, atu kolabaora ho parte igreja nian, atu bele deside idade ba kaben, se la’e saude dehan ba feto idade 20 mak bele kaben maibe igreja bele fo kaben ho idade 14,” Amo Tacain dehan.
Kona ba labarik ho idade 12 ne’ebe dadaun ne’e kazu halo relasaun seksual buras iha rai laran, Amo dehan ne’e la diak no presiza kria leis ne’ebe forte hodi regula buat sira ne’e.
Tuir nia, buat sira ne’e akontese tanba asesu internet ne’ebe ho arbiru, lolos buka referensia ruma ne’ebe iha relevante ho sira nia estudus, tanba ne’e presiza kontrola liu husi lei ida.
Entretantu Responsabel Saude Reprodutivu Foinsa’e iha Ministeriu Saude (MS), Luisa Barros, hateten sira koalia ona ho Amo Bispo Diocese Dili, Baucau no Diocese Maliana atu halo guide line ida, hodi hare ba asuntu ida ne’e, tanba isin rua ho idade ki’ik ne’e risku bo’ot ba saude inan ho oan bele mate.
Nai hatutan, katak hare parte saude idade ne’ebe proprio ba feto sira atu kaben mak idade 20 ba leten no ba mane ho idade 25 ba leten tanba sira nia saude fisiku no mental prontu ona atu sai inan no aman.
Iha parte seluk, Teknika Profesional Komisaun Nasional Direitu Labarik, Jose Coreia da Piedade, hateten ne’e importante no diak maibe inan aman sira mak tenke kontrola no tenke iha konsiensia rasik.
“Hau hanoin ita bele kria lei maibe se laiha konsiensia husi familia no individu rasik ne’e ita halo lei mos kontinua viola nafatin,” Piedade dehan.








