FOKUPERS Rejistu Kazu Violénsia Doméstika 557 no Violénsia Seksuál 301

0
24

Durante tinan haat (4) nia laran hahú husi 2020 to’o 2024 FOKUPERS rejistu kazu Violénsia Doméstika hamutuk atus-lima-lima-nolu-resin-hitu (557) no Violénsia seksuál hasoru feto no labarik feto hamutuk atus tolu ida (301).

Durante tinan haat (4) nia laran hahú husi 2020 to’o 2024 FOKUPERS rejistu kazu Violénsia Doméstika hamutuk atus-lima-lima-nolu-resin-hitu (557) no Violénsia seksuál hasoru feto no labarik feto hamutuk atus tolu ida (301).

Porta Voz FOKUPERS Lúcia Fátima da Silva dehan, kazu hirak ne’e akontese iha família uma-laran nune’e mós husi ema seluk, tuir informasaun ne’ebé sira hetan husi vítima durante akompaña sira hodi hetan justisa.

“Tinan haat (4) hahu husi 2020 mai to’o 2024 ne’e ita rejistu kazu violénsia doméstika atus-lima-lima-nolu-resin-hitu (557) no violénsia seksuál hasoru feto no labarik-feto hamutuk 301 ne’ebé akontese iha territóriu laran,” nia informa.

Nia dehan, autór ba violénsia hirak ne’e maioria hetan ona desizaun finál no kumpri ona iha prizaun balun iha hela prosesu nia laran.

“Hamutuk ita halo mudansa ba violénsia hasoru feto no labarik feto violénsia ba feto kontinua buras iha ita-nia rain, okupasaun hotu ona, maibé kanek sira seidauk maran,”nia dehan.

Nia dehan, situasaun violénsia sei kontinua hafalun feto no no labarik feto nia moris, 33% feto ho idade 15 to’o 49 esperiénsia ona violénsia husi sira-nia parseiru moris, ne’e signifika feto na’in 1 entre na’in 3 hetan violénsia iha nia moris.

Nia informa, violénsia ne’e la’ós de’it akontese ba feto adultu, maibé feto hasoru violénsia hahú dezde sei labarik.

“FOKUPERS bolu nafatin ita hotu-hotu nia atensaun, atu ita hotu hamutuk halo mudansa ba Timor-Leste, ida ne’ebé hakribi violénsia hasoru feto no labarik-feto. Ita hotu nia responsabilidade hodi halo asaun ne’ebé bele kontribui ba paz iha família, sosiedade no nasaun hodi hatete no halo hamutuk mudansa,” nia informa.

Entretantu Sekretária Estadu Igualdade Elvina Sousa Carvalho hatete, dadaun ne’e governu ho parseiru sira luta hela hodi halo mudansa ba violénsia hasoru feto no labarik-feto liuhusi sensibiliza informasaun ba komunidade sira kona-ba hapara violénsia kontra feto no labarik feto sira tuir instituisaun sira-nia servisu.

Nia dehan, SEI hanesan instituisaun estadu ne’ebé tau matan ba iha asuntu Igualdade no Inkluzaun ho nia papél no responsabilidade mak atu koordena, halo halo advokasia ba iha Abordajen Integrada Jéneru iha Polítika, no Lei.

Nia hatutan, programa no orsamentu estadu SEI nian sei foku ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru, hakbiit ekonómika feto no haforsa partisipasaun feto iha vida polítika no nivél foti desizaun.

“Tan ne’e ho papél ne’ebé IX Governu Konstitusionál, liu-liu Sekretária Estadu ba Igualdade (SEI). Servisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira husi nasionál, internasionál, sosiedade sivíl no liña ministériu sira hodi ajuda Sekretária Estadu ba Igualdade hodi bele halo advokasia ba servísu ne’ebé iha, hodi halo prevensaun ba violénsia doméstika no violénsia hasoru feto no labarik-feto iha Timor-Leste.

Violénsia oin-oin ne’ebé komete husi mane no feto la iha dalan atu bele tolera, tanba violénsia nu’udar krime ida ne’ebé kontra direitu ida-idak nia moris tantu feto no mane,” nia informa.

Nia dehan, SEI kontinua servisu hamutuk ho parseiru xave sira hodi halo, sosializasaun ba komunidade sira oinsá mak bele hamenus violénsia jéneru iha Timor-Leste.