Tuir peskiza ne’ebe hala’o husi organizasaun Judicyal System Monitoring Program (JSMP) durante ne’e komprova, katak kazu abuzu seksual hasoru labarik minoridade akontese ho volume ne’ebe as.

Peskizador Legal JSMP, Rita Marques, hateten iha Tribunal Distrital Dili, Tribunal Suai, Tribunal Baucau, no Tribunal Distrital Oe-Cusse sempre julga kazu Abuzu Seksual ba Minoridade (ASM)
“Abuzu seksual ba minoridade ne’e as liu, kada semana kazu abuzu seksual hasoru labarik sempre julga hela deit iha tribunal hirak ne’e,” Peskizadora Marques hateten.
Alende iha tribunal, nia dehan, wainhira juis sira hala’o julgamentu movel, kazu abuzu seksual ba minoridade mak hetan julgamentu barak liu kompara ho kazu sira seluk.
“Kazu abuzu seksual mos barak julga liu husi tribunal movel,” nia dehan.
Tuir dadus ne’ebe iha vitima ba kazu abuzu seksual sira hetan tratamentu pysikologia iha uma mahon casa vida no uma mahon sira seluk.
Nia hatutan, iha 2010 labarik hamutuk 23 hetan abuzu seksual, 2011 hamutuk 19, 2012 hamutuk 28, no iha 2013 hamutuk 12.
Iha fatin hanesan Prezidente Komisaun Nasional ba Direitu Labarik, Komisaria Maria Barreto, hateten relatoriu hirak ne’e hatudu ba orgaun hotu-hotu atu servisu diak liu tan hodi luta kontra violensia hasoru labarik.
“Kazu hirak ne’e tau hanesan kestaun principal ba governu no ita hotu oinsa bele kombate,” Komisaria Barreto hateten.
Maske nia dehan, lei iha ona maibe presiza haforte liu tan hodi nune’e autor ne’ebe halo aktu ne’e sente tauk.
“Sira la brani tan halo, tanba lei ne’e forte kriminaliza no hetan pena ne’ebe ho nivel as,” Komisaria Barreto hateten.








