TL: Feto Domina Iha Setor Koperativa no Industria Ki’ik

0
135
Dadaun ne’e partisipasaun feto iha setor koperativa no industria ki’ik bo’ot liu mane, tanba feto nia konesementu kona ba managementu diak liu.

Sekretario Estado Industria e Koperativa (SEIK), Filipus “Nino” Pereira, hateten iha partisipasaun feto iha setor koperativa no industria ki’ik bo’ot liu mane, tanba feto nia konesementu kona ba managementu ne’ebe diak.

Dadaun ne’e partisipasaun feto iha setor koperativa no industria ki’ik bo’ot liu mane, tanba feto nia konesementu kona ba managementu diak liu.

“Dadus ne’ebe ami iha, atividades koperativas maioria husi grupo feto deit no industria mos grupo feto, ita bele dehan 50% husi atividade ekonomia familia ne’e lidera husi ita nia inan feto sira,” SE Nino hateten, bainhira partisipa iha feira Turismu Komunitario, iha Jardin Borja, Dili. 

Nia haktuir, Orsamentu Jeral do Estado (OJE) 2014, Parlamentu Nasional aprova $3 miloens atu apoia grupo koperativas, industria ki’ik, atividade komersial inklui mos grupo refloresta sira tuir proposta ne’ebe iha. 

Tuir dadus SEIK nian ne’ebe iha, nia dehan, total grupo koperativas no industria ki’ik ne’ebe hetan ona apoiu finanseirus husi governu iha tinan 2012-2013 hamutuk 369 grupos, tinan ida ne’e kuaze 147 grupos mak registu ona, maibe seidauk aprova. 

“Ita haree husi relatorio ne’ebe sira hatama iha MCIA diresaun nasional koperativas mikro pequenas, ami haree sira nia relatorio hatudu katak sira nia atividade sei la’o hela ami apoiu,” SE hatutan. 

Atividade grupos koperativus no industria ki’ik sira ne’e mak, nia dehan, iha area kreditu, produsaun (hortikultura, peskas no pekuaria) inklui mos konsumu nian no atividade komersio (fa’an kios).

Iha parte seluk, reprejentante grupo feto koperativa Com, distritu Lautem, Sonia hateten grupo feto koperativa Com produs ona kreatividade barak-barak, maibe fatin laiha atu tau sira nia produtu. 

“Ami laiha fatin atu tau ami nia sasan sira hodi atrai turista sira atu sosa,” Sonia dehan. 

Tanba ne’e, nia husu ba SEIK atu bele responde ba sira nia preokupasaun ida ne’e, harii sentru ida atu tau grupo feto koperativa sira nia produsaun, tanba durante ne’e sira hein feira deit.

Alende ne’e, sira mos husu ba governu liu husi SEIK atu kontinua akompanha no supporta sira liu husi kapasitasaun itermus jestaun finanseiru, kualidade podusaun no seluk tan.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here
Captcha verification failed!
CAPTCHA user score failed. Please contact us!