Atu garantia distribuisaun stok ran ba Ospital Referral inklui mos Klinika Privadu sira iha rai laran hodi salva ema nia vida ho diak, ba futuru Banku de Sangue Nasional (BSN) tenke sai instituisaun ne’ebe autonomia e labele sai hanesan unidade ida iha ospital nasional nia okos.
“Estrutura Banku de Sangue nian ne’ebe agora problema hela tuir lolos nia sai ona diresaun autonom ida para bele fo ran no asistensia livre ba ema hotu labele hetan influensia husi parte ida, maibe BSN durante ne’e hanesan unidade ida iha Ospital Nasional Guido Valadares nia okos, katak seidauk mandiri,” dehan Administrador HNGV, Rui Manuel Gago Exposto, (14/06), Bidau Toko Baru, Dili.
Nia hatutan, maske ho estrutura ne’ebe seidauk autonomia maibe BSN hatudu ona servisu ne’ebe diak tebes, tanba durante ne’e sira fo ona asistensia ou distribui ona ran gratuita ba Ospital Referral sira inklui mos klinika privado sira hanesan Klinika Bairo-Pite (KBP).
Tuir nia, antes sai diresaun ne’ebe autonomia, prepara rekursu umanu ne’ebe maximu inklui fatin no ekipamentus ne’ebe diak mos.
Iha parte seluk Inspektor Jeral Ministeriu Saúde, Antonio Caleres Junior konkorda ho ideas ida ne’e, maibe labele foti desizaun mesak.
“Ministeriu Saúde iha planu ba tinan oin mai bele iha instituisaun banku de sangue ida ne’ebe hamriik estavel, tanba Banku de Sangue ida agora ne’e uluk ami forma ho tipu emerjensia bainhira Cruz Vermeilha internasional entrega ba Timor-Leste atu jere,importante mak banku de sangue atu bele halo distribuisaun ran ba ospital hotu,” dehan Inspektor Junior.
Iha okaziaun ne’e doador ran voluntariu, Youngky Kawengian konkorda mos ho hanoin ne’ebe Administrador HNGV no Inspektor Jeral MS, ne’e importante tebes tanba ran ne’e la fa’an iha loja.
“Presiza konsensia rasik husi komunidade atu fo sira nia ran,” Nia dehan.







