
Sekretario Estadu Floresta (SEF) hamutuk ho Prezidenti Autoridade Municipio (PAM) Díli, kuda ai-oan totál 1500 ne’ebé oferese husi Instituto Bambu I.P. Eco-Green Bamboo iha área risku ba rai halai iha Munisípiu Dílihodi responde ba ameasa husi dezflorestasaun no erozaun, no atu reforsa sustentabilidade ambientál.
Sekretáriu SEF, Fernandino Vieira da Costa, hateten kampaña kuda ai refere foka liu ba espésie au-oan no ai sira seluk ne’ebé adapta ho kondisaun nian.
“Iha tinan 2022 setór floresta iha programa kuda ai ba foho lolon sira ne’ebé haleu kapitál Díli hahú husi Tasi-tolu to’o Kristu Rei. Maibé ai oan sira-ne’e hetan estragus husi animal no ema ne’ebé sunu rai halo mate ai balun no balun de’it mak moris,” dehan Sekretáriu ba SEF, Fernandino iha Matadoru, Díli.
Nia hatutan, atividade kuda au-oan ne’e bele konserva no proteje rai hodi nune’e udan monu rai, rai labele halai, atividade ida ne’e nu’udar ezemplu ida ba komunidade no joven sira hotu ne’ebé iha Timor-Leste laran tomak hodi banati tuir halo re-florestasaun ba foho sira ne’ebé kritiku.
“Husu ba komunidade hotu ne’ebé iha Timor laran tomak atu iha tempu udan ne’e hakbesik aan ba Diresaun Gerál Floresta hodi husu ai oan ba kuda iha ita-boot sira-nia kintal nomós foho lolon sira ne’ebé kritiku ba rai halai, tanba atu kombate mudansa klimatika no proteje rai monu ne’e la’os governu nia responsabilidade mesak, maibé responsabilidade mós ba Timoroan tomak,” nia afirma.
Nia informa katak Governu iha programa hodi produs ai oan tokon ida kada tinan, maibé iha tinan ida-ne’e konsege produs 2.000 pes.
“Ita menus finanseiru, tanba ne’e ita produs de’it 2.000 pes ai oan iha tinan ida-nee, hakarak foti ai oan hodi kuda hakbesik aan ba viveirus sira, tanba ita iha viveirus permanente haat 4, Viveirus Permanente Maubara Liquiçá, Viveirus Permanente Pato Lautém, Viveirus Permante Ratahu Viqueque no Viveirus permanente Betanu Manufahi,” dehan nia.
Iha fatin hanesan PAM Díli, Francisco dos Santos, hateten, programa refere inisiativa husi PAM Díli iha parseria ho Bambu I.P. no suporta mós husi Sekretáriu Estadu Floresta.
PAM dos Santos hateten katak programa kuda bambu ne’e mak parte husi esforsu prevene dezastre naturál iha kapital Díli.
“Ai-horis hanesan au [bambu] mak solusaun naturál atu absorve bee, hametin mota-ninin, fortifika rai, prevene rai-monu no inundasaun iha kapital,” hateten Francisco.Nia apela mós ba komunidade atu parte ativa iha kuda no kuidadu ai-horis sira, tanba benefísiu nia laran sei importante ba jerasaun agora no futuru.






