Caritas Australia, Organizasaun Naun Governamental (ONG) Katolika hosi Australia, hamutuk ho organizasaun Rede Servisu Saude Mental halo lansamentu livru historia projectu Trauma Healing ne’ebe iha krize 2006 servisu hodi fo atendementu humanitariu ba grupo feto Vulnerable no labarik IDP sira.
“Ami ofisialmente ensera Projectu Trauma healing ne’ebe Caritas halao husi 2006 to’o tinan ida ne’e. Projectu ne’ebe responde krize 2006 nian oinsa atu bele reforsa ekonomia familia, liu liu ba sira ne’ebe vulnerable hodi bele redus sira nia nivel stress no trauma no mos hasae sira nia dignidade nudar umana,” hateten koordenador Programa Hari Dame/Prevensaun Violensia iha Komunidade, Fernando Pires, semana kotuk (11/11 ), iha Salaun ETDA, iha Fatuhada, Dili.
Tuir Koordenador Pires hari dame/prevensaun violensia iha komunidade katak servisu ida ne’e laos Caritas Australia deit mak halao maibe servisu hamutuk ho organizasaun sira seluk ne’ebe halo parte rede servisu saude mental.
Ministerio Saúde halao enkontru ho representativus oin-oin atu deskute kona ba planu estratejiku ba Institutu Nasional Saúde Timor-Leste iha Comoro, Dili, seman kotuk (14/11).
Esbosu planu ne’e dezenvolve ho apoiu husi United Nations Children’s Fund (UNICEF).
Institutu Nasional Saúde hetan mandatu atu halao pre-Formasaun ba rekursu umanu relasionadu atu nune’e sistema asistensia saúde iha Timor-Leste bele funsiona efetivu liu tan. Planu ne’e nia vizaun mak atu halo Institutu Nasional Saúde hanesan sentru ida hodi ajuda atinji alvu sira iha planu estratejiku nasional Sector Saúde nian.
Tuir Deputada Carmelita Moniz, CNRT, iha Parnalamentu Nasional Semana Kotuk (11/11) Timor Telcom (TT) presiza halo kordenasaun didiak ho Governu Timor-Leste molok no durante dada fiu Fibra Optika atu fasilita telekomunikasons iha rai laran.
“Hau husu ba Timor Telekom atu halo kordenasaun didiak ho Governu atu nune’e bele fasilita ita hot-hotu nia nesesidade hanesan telekomunikasaun,” hateten Deputada Moniz.
Deputada Moniz mos preokupa tanba fibra optika atu dada liu husi airin, la os ke ba rai okos, ida ne’e bele amiasa ema nia vida, tanba fibra optika nudar material ida ne’ebe kiik maibe waihira kona ema bele mate kedas.
Juventude Loriku Assuwain 12 Novembru husu ba Governu atu hadia Saudozo Sebastiao Gomes nia rate tanba liu hosi sakrifiu joven ida ne’e iha 1991 mak hamosu eventu 12 Novembru dada mundu nia atensaun ba sofrimentu no atrosidades ne’ebe akontese iha rai laran.
Saudozu Sebastiao Gomes mate iha Igreja Motael, Dili, iha loron 28 outubru 1991 wainhira hetan tiru husi Militar Indonesia no durante nia serimonia hakoi joventude halao asaun demonstrasaun ne’ebe rezulta ho militares Indonesia tiru no ohon juventude barak iha Semiteriu Santa Cruz, Dili, nia ohin. Iha momentu ne’eba, iha serimonia ne’e assisti mos hosi jurnalistas estranjeiru ida, Max Sthal, ne’ebe konsegue filma massakre haruka sai video ne’e ba mundo tomak atu bele testemunha saida mak akontese iha loron massakre ne’e.