- Publika iha: 03 Setembro 2011
Prezidente Komisaun Nasionál das Eleisoens (CNE), Faustino Cardoso hateten sidadaun Timor oan ne’ebé dupla kartaun eleitoral ne’e krimi no sei tama prizaun.
“Se bainhira iha ema ida dupla kartaun eleitoral no ema ruma hetan, mak nia sei tama prizaun, tanba ne’e maluk eleitor sira ne’ebé iha kartaun eleitoral rua, diak liu hatama tiha ida, duke aban bainrua ema ruma hetan no kesar, ne’e krimi bele implika ba eleitor ne’e,” hateten Prezidente CNE, Faustino Cardoso, semana kotuk iha Balide,Dili.
Kona-ba sidadaun balun dupla sidadania, Dosente Fakuldade Sosial Politika iha Universidade Nasionál Timor-leste (UNTL) ne’e hatan ne’e politika estadu ida-idak nian e TL rasik adopta dupla sidadania ne’ebé garantia iha lei inan.
“Ema Timor bele sai sidadaun Timor leste, bele mós sidadaun Australia, sidadaun Portugal e bele sai sidadaun ne’ebé de’it,”nia dehan.
Entretantu Deputadu Pedro da Costa hateten, sidadaun Timor bele dupla sidadania tanba lei admiti.
“Tanba ita Timor agora balun sidadaun Portugues, balun sidadaun Australiano e sira ne’e hetan hotu kartaun eleitoral Timor-leste nian,” nia hateten.
Kona-ba timor oan ne’ebé oras ne’e hela iha Indonezia no sai sidadaun ne’eba, nia labele vota tanba lei Indonezia nian la permiti atu sidadaun ida dupla sidadania.
“ita dehan katak sidadaun timor oan moris iha ne’e maibé agora hela ona iha Indonesia sira nia pasaporte Indonesia entaun sira ne’e la iha direitu atu ba tuir vota,”Pedro afirma.
Iha fatin hanesan, Deputadu Domingos da Costa, hateten Timor oan ne’ebé hela iha estranjeiru atu tuir votasaun tenke iha pasaporte Timor nian “se la’e labele,liu-liu iha Indonezia,”nia dehan.