Sexta, Maio 03, 2024
Total visitors: 766366

Diretur Geral, iha Sekretaria Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Armando da Costa informa katak numeru kazu violensia hasoru feto no labarik feto sira kontinua aas tanba dadus statistika husi Polisia Unidade ba Ema Vulneravel hatudu iha tinan 2019, rejista kazu violensia domestika 1071 no tinan 2020, sa’e ba 1082.

Diretur Geral, iha Sekretaria Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Armando da Costa informa katak numeru kazu violensia hasoru feto no labarik feto sira kontinua aas.

Nia dehan laos deit violensia ne’ebe akontese iha uma laran entre membru familia, maibe violensia seluk ne’ebe kategoria violensia bazea jeneru akontese iha sosiedade mos aas, iha tinan 2019, rejista kazu 276 no tinan 2020, iha 237 kazu.

“Ita hatene lei kontra violensia domestika aprova iha tinan 2010, tinan 10 resin liu ba. No iha tinan 2012, ita adopta kedas Planu Asaun Nasional Violensia Bazea ba Jeneru no agora iha hela prosesu revizaun ba dala tolu,”

“Iha esforsu barak mak halo ona iha periodu ida ne’e, maibe nafatin iha ejijensia barak mak ita tenke halo ba oin tanba esperensia hatudu kazu violensia hasoru feto no labarik feto ho sirkunstansia violensia bazea ba jeneru no violensia domestika iha tinan tolu ikus ne’e sempre numeru aas,” nia hateten hafoin partisipa iha workshop nasional ho tema Reforsa Kapasidade Setor Saúde Atu Responde ba VBJ iha Timor-Leste: Integra Servisu VBJ ba Sistema Saúde Institusional iha Timor Plaza, Dili.

Nia hateten aproximasaun sira bazea ba pilar tolu importante iha Planu Asaun Nasional Violensia Bazea Jeneru, mak prevensaun, servisu sosial no asesu ba justisa.

Nia hatutan pilar prevensaun primaria hare liu ba edukasaun sivika muda ema nia mentalidade, norma sosial no pratika sira ne’ebe kontribui ba violensia. Prevensaun sekundaria fo protesaun no asegura sira asesu ba justisa atu labele akontese tan violensia no prevensaun tersiaria mak resposta sira ba tempu naruk, liu-liu servisu asistensia saúde mental nian no asistensia sosial sira seluk.

Nia haktuir atu servisu sira ne’e lao ho maximu hodi atinji objetivu sira iha tinan 2030, presiza asaun multisektor, liu-liu governu, sosiedade sivil no parseru dezenvolvimentu sira atu bele redus violensia hasoru feto no labarik feto sira.

Iha parte seluk, Reprejentante UNFPA, iha Timor-Leste, Lorna Rolls hateten violensia hasoru feto no labarik sira akontese iha ne’ebe deit husi sirkunstansia oioin, iha Timor-Leste violensia domestika lao makas tanba peskiza Demografia no Saúde tinan 2016, hatudu 59% feto sira ho idade tinan 15-49 mak esperensia ona violensia husi parseru intimu iha sira nia moris.

Nia dehan peskiza mos hatudu 74% feto sira aseita katak laen iha razaun loos atu baku nia fen, bainhira halo sala.

“Eliminasaun violensia hasoru feto no labarik feto sira, no pratika sira ne’ebe hakanek mak rezultadu transformative ida husi rezultadu tolu ne’ebe UNFPA apoia nasaun sira atu bele atinji antes tinan 2030,” nia hateten

Nia hateten atu bele kombate violensia hasoru feto no labarik feto sira, asaun konsentradu no kordenadu liu husi setor diferente oioin iha mekanismu forma ida nia laran mak importante tebe-tebes atu atinji mentas.

Nia konsente Timor-Leste iha politika ne’ebe forte no governu iha komitmentu atu elemina violensia bazea jeneru no violensia domestika, maibe nafatin iha dezafiu bo’ot no limitasaun sira ba iha implementasaun planu asaun nasional violensia bazea ba jeneru.