Terça, Abril 30, 2024
Total visitors: 766366

Diretora Servisu Saúde Munisípiu Díli, Agustina Segurado informa husi fulan janeiru to’o juñu tinan 2023, sira rejista labarik na’in haat (4) ho idade tinan lima (5) mai kraik lakon vida, tanba diagnosa sofre moras dengue ho kondisaun grave.

Diretora Servisu Saúde Munisípiu Díli, Agustina Segurado informa husi fulan janeiru to’o juñu tinan 2023, sira rejista labarik na’in haat (4) ho idade tinan lima (5) mai kraik lakon vida, tanba diagnosa sofre moras dengue ho kondisaun grave.

Nia dehan dadus estatístika hatudu husi fulan janeiru to’o juñu, rejista kazu dengue hamutuk 1089 no rezultadu labarik nain 4 lakon vida, kompostu husi na’in 2 husi postu administrativu Dom Aleixo, na’in 1 husi postu Cristu Rei, ida husi postu Vera Cruz.

“Husi saúde munisípiu Díli toma konsiderasaun aas tebes ba prevensaun, maibé labele husik ami mesak atu hola parte husi komunidade hotu fó atensaun ba ida-ne’e. Pelumenus iha aredór ida-idak nian bee nalihun hamaran rasik, rai bee iha bidon tenke taka, presiza kímiku abate karik informa ba ekipa saúde na família atu fornese no fasilita informasaun no métodu prevensaun di’ak liu,” nia hateten iha Sentru Saúde Komunitária Comoro, Díli.

Nia hateten asaun prevensaun akontese sira hala’o mak re-ativa komisaun prevensaun dengue nian atu halo edukasaun no sensibilizasaun ba komunidade atu asegura ambiente moos. No halo intervensaun ba kontrolu vektor nian liuhusi distribusaun abate ba komunidade iha area risku sira.

Nia hatutan ekipa saúde mós halo intervensaun fomigasaun iha área afetadu, akontese sei kobre radius 200 metrus husi uma-kain afetadu dengue.

Nia haktuir sira halo ona koordenasaun ho autoridade munisípiu atu orienta programa Mão de Obra Postu-Administrativu (PEMOPA) foku ba aldeia no suku risku sira, hodi halo limpeza knuuk susuk nian.

Iha parte seluk, Xefe Suku Comoro, Eurico de Jesus rekoñese iha munisípiu Díli, suku Comoro tama liña mean ba dengue tanba rejistu kazu barak liu kompara ho suku seluk.

Nia konsiente atividade limpeza komunitária la akontese, tanba populasaun preokupa liu halo negósiu ki’ik hodi sustenta família. Maibé governu implementa programa PEMOPA, ne’ebé foku ba atividade limpeza.

“Ha’u hanoin ohin loron ne’e populasaun tanba de’it problema ekonomia no mudansa klimátika ne’ebé iha. Preokupasaun sira nian barak liuba problema ekonomia, entaun atu organiza sira limpeza sira laiha fatin. Tanba ne’e governu liuhusi programa PEMOPA no kontratu kompaña sira halo limpeza tanba populasaun nia preokupasaun barak liu ba problema ekonomia sira tenke fila liman hetan redimentu,” nia hateten.

Nia informa iha fulan tolu ba kotuk, rejista labarik lakon vida. Tanba ne’e apela ba inan-aman sira atu lalais lori oan ba fasilidade saúde hodi hetan atendimentu, bainhira hetan sintomas sira hanesan isin manas makas.