Sexta, Abril 26, 2024
Total visitors: 766366

Diretora Sentru Edukasaun no Informasaun Ambiental, iha Sekretaria Estado Ambiente (SEA), Aménica Machado Fernandes hateten joventude brigade ambiental nain 46 hetan formasaun konaba tekniku estabelese biopori iha sidade laran hodi prevene inundasaun.

Diretora Sentru Edukasaun no Informasaun Ambiental, iha Sekretaria Estado Ambiente (SEA), Aménica Machado Fernandes hateten joventude brigade ambiental nain 46 hetan formasaun konaba tekniku estabelese biopori iha sidade laran hodi prevene inundasaun.

Nia dehan joven sira ne’e prepara sai formador atu fo formasaun ba komunidade sira konaba biopori tanba governu iha programa movimentu bioporio miliaun ida atu bele kontribui redus no prevene inundasaun iha sidade laran.

“Ita hatene iha Indonesia sira implementa biopori atu redus no prevene inundasaun iah sidade laran, ita nian ate agora seidauk iha instituisaun ida ne’ebe implementa biopori ne’e tanba ne’e ita hanoin joven sira ne’e hatene halo trava kadalak no trasu iha foho leten iha sidade presiza infiltra bee ba rai okos, entau trava kadalak, trasu no biopori ne’e komponente interliadu,” nia hateten iha servisu fatin Acait, Dili.

Nia hateten biopori ne’e meus ida ne’ebe simples tebes, maibe benefisiu bo’ot tanba bele infiltra udan bee ba rai okos no halo jestaun ba lixu organiku atu sai fali adubu organiku.

Nia informa oficialmente governu seidauk introdus biopori iha rai laran, maibe iha familia balun ne’ebe estabelese ona mekanismu ida ne’e hodi infiltra udan bee no halo jestaun ba lixu organiku tanba fulan tolu bele koileta adubu hodi kuda fali ai oan seluk.

Iha parte seluk, partisipante Ferdiana Moniz hateten orgulho hola parte iha movimentu brigade ambiental hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian, liu-liu setor ambiental ne’ebe sai problema seriu iha rai laran.

“Hanesan joventude ami tenke sakrifika aan halo buat ruma kontribui ba dezenvolvimentu nasaun. Hanoin sira ne’e motiva ami hatudu ba joven sira seluk katak ita mak ai rin ba nasaun ida ne’e no dezenvolvimentu ne’ebe lao iha rai laran depende ba ita joven sira nia kreatividade,” nia hateten.

Nia dehan pesoalemte aprende buat barak foun durante halao atividade iha treinu no kontinua fo eduksaun ba komunidade sira no hamutuk halao asaun protesaun ba ambiente.