Sexta, Abril 26, 2024
Total visitors: 766366

Prezidente Komisaun Terras no Propriedade, Pascoal da Costa Soares informa, sira simu ona kazu disputa rai entre privadu ho privadu no komunidade ho estadu hamutuk 60 resin, ne’ebé iha hela prosesu rekolla informasaun no dokumentu komprovativu sira hodi rezolve, liu-liu foti desizaun.

Prezidente Komisaun Terras no Propriedade, Pascoal da Costa Soares informa, sira simu ona kazu disputa rai entre privadu ho privadu no komunidade ho estadu hamutuk 60 resin.

Nia salienta kazu sira ne’e barak liu iha munisípiu Dili, no kazu balun husi munisipiu Baucau, Viqueque, Lautem, Maliana, Rejiaun Administrativu Espesial Oe-cusse Ambeno (RAEOA).

“Agora dadaun komisaun terras rejista hela kazu 60 resin, ne’ebé disputa rai entre privadu ho privadu no privadu ho estadu. Husi ne’e kazu 20 resin mak iha ona prosesu rekolla informasaun, depoimentu, delarasaun husi parte sira no dokumentu komprovativu sira para ami atu deside se mak partensia ba rai ne’ebé disputa hela,” nia hateten bainhira partisipa iha dialogu nasionál kona-ba direitu rai no propriedade, ne’ebé organiza husi Rede ba Rai, iha Hotel Timor, Díli.

Nia hateten tuir dekretu lei númeru 5/2020, durasaun tempu atu prosesu kazu disputa rai ida mak fulan neen tenke iha ona desizaun, maibé realidade iha terenu servisu ida ne’e la’ós fasil.

Nia konsiente sira-nia servisu todan, maibé prontu no kompromete hamutuk ho membru sira servisu ho imparsiál, professionál no independente tuir lei númeru 13/2017, kona-ba rejime jurídiku, ba definisaun titularidade bens no imovel, artigu 55 no 56 fó kompeténsia ba komisaun ne’e atu rezolve kazu disputa sira.

Iha fulan novembru tinan 2021, Primeru-Ministru Taur Matan Ruak, fó pose ba membru komisaun terras no propriedade, ne’ebé atu rezolve disputa bens no imovel iha territóriu nasionál.

Iha parte seluk, Koordenadór Nasionál Rede ba Rai, Pedrito Vieira hateten diskupta rai mak problema ne’ebé dadaun ne’e komunidade enfrenta barak liu iha territóriu nasionál.

Nia salienta depois Timor-Leste hetan independénsia mai kazu disputa rai entre privadu ho privadu no komunidade ho estadu aumenta makaas no problema sira ne’e sai kompleksu liután.

“Sosiedade sivil, liu-liu Rede ba Rai dezafia ministru justisa fó tempu ba sira aprende lei ho di’ak atu iha koñesimentu ne’ebé di’ak no klean ba lei ne’e no tenke halo sosializasaun hodi esplika ba komunidade kona-ba lei ne’e labele rai de’it iha gabeta laran,” nia hateten.

Nia dehan kazu disputa rai sai problema ne’ebé sériu iha komunidade nia leet tanba implementador lei seidauk komprende no entende di’ak konteúdu lei no koñesimentu públiku nian ba lei sei mínimu tebes.