Sábado, Maio 18, 2024
Total visitors: 766366

Ema nain 150 mak ho regularmente fo sira nia ran ba Banku Nasional de Sangue (BNS) durante ne’e hodi salva ema seluk nia vida, maioria feto.

 

Xefe Unidade Banku Nasional de Sangue (BNS), Arsenio Jose Afonso, hateten sira iha ema doador voluntario nain 200 maibe nain 150 maka durante ne’e fo ran ho regular kada fulan tolu ba iha banku de sangue. 

“Iha Timor –Leste ema ne’ebe fo ran barak liu husi familia kompara ho ema seluk, tanba ema barak sei hanoin katak familia moras foin bele fo ran,familia la moras lakohi fo,” nia hateten, iha nia knar fatin Bidau, Dili. 

Nia hatutan, ran ne’ebe durante ne’e sira koleta 60% husi familia no 40% husi doador voluntario sira. 

Tanba ne’e, nia enkoraja ba ema hotu atu fo ran ho regular, tanba bele prevene moras atakasaun fuan no fahe moris ho ema seluk.   

Nia rekonese mos, katak sosializasaun kona ba benefisio fo ran regular ba komunidade sira seidauk maximu, tanba sira laiha rekursu atu halo atividade sira ne’e. 

“Lolos ami iha pesoal nain 12, maibe nain rua sei kontinua estudu iha Indonesia entaun nain 10 deit maka ativu servisu,” nia hateten. 

Alende problema falta rekursu humanus, nia dehan unidade ida ne’e mos falta transportes atu hala’o atividade doasaun movel no distribuisaun ran ba iha ospital referral sira. 

Kona ba distribuisaun, nia dehan durante ne’e sira fo tuir deit ba kondutor ambulansia sira bainhira mai Dili ou se la’e sira fo tuir familia pasiente ba ho bis. 

Nia informa mos transfusaun ran ne’ebe sira halo durante ne’e tuir standarte Organizasaun Saude Mundial nian, tanba antes halo transfusaun, sira halo analiza cirurlogia atu asegura ran ne’e livre husi virus hepatitis, sipilis no HIV. 

Entretantu joven Agusto Soares, hateten populasaun Timor maioria ho idade jovens ne’ebe iha posibilidade atu produs ran kada fulan, maibe problema mak seiduak organiza ho diak durante ne’e.

“Importante mak tenke iha lista ida klaru doador regular sira no involve sira iha atividade edukasaun, kampania tanba sira mak sasin moris ba servisu transfusaun ran,” nia hateten. 

Nia hateten edukasaun no sosializasaun kona ba benefisio hasai ran regular importante ba komunidade liu –liu joven sira, sira presiza iha informasaun baziku antes fo sira nia ran.