Quarta, Maio 01, 2024
Total visitors: 766366

Presidente Repúblika, José Ramos Horta hateten sei halo estudu no analiza ba Orsamentu Jéral Estadu (OJE) tinan 2024, molok halo promulgasaun hodi asegura alokasaun orsamentu ne’ebé própriu ba setór saúde liga ho saúde maternu infantil no setór edukasaun nian liga ho edukasaun ba labarik sira, tanba kuaze 60% resin labarik idade tinan 3 la asesu ba edukasaun pre-eskolár.

Presidente Repúblika, José Ramos Horta hateten sei halo estudu no analiza ba Orsamentu Jéral Estadu (OJE) tinan 2024, molok halo promulgasaun.

Nia konsiente Primeru-Ministru, Xanana Gusmão, ema ne’ebé iha sensibilidade bo’ot ba asuntu labarik no joven sira, tanba ne’e orsamentu refleta ba programa governu nian.

“Ha’u sei estuda didiak no analiza kleur bele to’o fulan ida atu haree osan hira tau mak ba merenda eskolár, tau iha setór saúde no osan hira ba viajen internasionál,” nia hateten iha ámbitu selebrasaun loron mundial labarik, iha Palácio Presidensial Aitarak Laran, Díli.

Nia hateten malnutrisaun enjeral aas tebes no pobreza sei aas iha períodu tinan 20 independensia. Maibé progressu barak mós halo ona no kontinua foku ba prioridade sira atu rezolve problema.

Nia hatutan tenke investe iha saúde inan, liu-liu inan isin-rua sira tenke iha programa ida ne’ebé konsistente no sistemátiku no iha infrastrutura ne’ebé própriu atu fó kuidadu ba inan sira. Aliende ne’e tau mós osan harii pre-eskolár barak liutan iha teritório atu labarik sira idade tinan 3 bele iha asesu ba prosesu aprendizajen.

Entretantu, Reprezentante Labarik, Maria Arlinda husu lider sira ne’ebé iha kompeténsia aas atu hanoin mós labarik sira moris diak, liu-liu fó prioridade ba polítika sira ne’ebé promove prátika ambiente ne’ebé saudável no sustentável, tanba desizaun sira-ne’e sei termina kualidade anin, bee hemu no planeta.

“Ita-nia governu mós ratifika ona konvesaun direitu labarik iha tinan 2003, no ita nia Konstitusaun RDTL artigu 18 garantia protese ba labarik sira hotu iha nasaun Timor-Leste tanba ne’e ami nu’udar labarik komprende katak hanesan lider ne’ebé iha kompeténsia aas liu, ita-bo’ot sira iha responsabilidade hodi foti desizaun pozitivu sira hodi forma ami labarik sira-nia futuru ida ne’ebé mais prosperidade liu, iha ita-nia nasaun ida-ne’e,” nia hateten

Nia husu governu atu kontinua halo koolaborasaun mundial liuhusi advokasia no kooperasaun bilateral sira atu hamenus misaun karbonu hodi responde kauza prinsipal husi mudansa klimátika ne’ebé sai problema global dadaun ne’e.

Iha parte seluk, Reprezentante Ajénsia UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Durrani hateten sitausaun labarik iha Timor-Leste, metade labarik moris iha liña pobreza nia okos, Timor-Leste malnutrisaun ba labarik idade tinan lima mai kraik aas liu da-tolu iha mundu, mortalidade neonatal aas liu iha rejiaun no 60% labarik tinan tolu iha risku atu la atinji sira-nia potensia dezenvolvimentu. Maibé agradese iha lider Presidente Repúblika, ne’ebé tau labarik sira prioridade presidensiál.

Nia dehan investe iha loron 1000 ba moris ema ida nian importante tebes, tanba períodu ida-ne’e krítiku tebes ba umanu ida nia moris.

“Ha’u-nia esperensa katak kompremisiu ida-ne’e sei refleta iha alokasaun orsamentu estadu ne’ebé adekuadu hodi implementa polítika nasionál dezenvolvimentu sedu ba labarik,” nia hateten.

Nia hateten polítika ne’e atu halibur no konsolida governu no parseiru dezenvolvimentu sira forsa apoia Presidente Repúblika nia vizaun katak laiha tan bebé mate bainhira moris.