Quarta, Maio 01, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Prizaun Gleno, iha Munisípiu Ermera, Cristiano Salsinha informa iha tinan 2022, sira hetan apoio fundu husi ajensia UNDP, hodi rehabilita bloku ida ketak iha laran sela hamutuk hitu (7) ho padraun internasionál hodi akumula prizoneiru feto sira atu sira bele sente seguru no konfortavel halao atividade inklui mos tau matan ba sira nia oan ne’ebé obrigadu hela ho sira iha prizaun.

Diretór Prizaun Gleno, iha Munisípiu Ermera, Cristiano Salsinha informa iha tinan 2022, sira hetan apoio fundu husi ajensia UNDP, hodi rehabilita bloku ida ketak iha laran sela hamutuk hitu (7) ho padraun internasionál hodi akumula prizoneiru feto sira.

Nia dehan iha fulan-janeiru tinan 2024, iha bebe nain ida ho nia inan transferensia husi prizaun Suai iha munisípiu Covalima mai prizaun Gleno tanba ne’e dadaun ho bebe idade fulan neen (6) ne’e hela ho inan iha prizaun.

“Ita hetan apoio husi UNDP iha tinan 2022 to’o tinan 2023, sira halo reabilitasaun ba bloku feto ho standar internasionál ne’ebé agora utiliza ona. Entau sira nain 17 ne’e hamutuk deit iha bloku ne’e ho sela hitu,” nia hateten bainhira partisipa iha dialogu nasionál konaba direitu prizioneiru asesu ba justisa formal, ne’ebé organiza husi Oganizasaun Asosiasaun Direitu Humanu (HAK), iha salaun CNE Colmera, Dili.

Nia hateten lei fo dalan ba prizoneiru feto sira atu hela hamutuk ho sira nia oan durante tinan rua. No lei mos garantia tratamentu ba bebe sira ne’ebé hela ho sira nia inan iha prizaun, liu-liu atendimentu saúde no alimentasaun.

Nia hatutan atividade ne’ebé halao iha prizaun sira mak hanesan formasaun profesional konaba karpiteiru ba mane sira no kustura ba feto sira, iha mos kursu alfabetu, sala fahe Biblia ba malu no atividade desportu nian.

Nia informa total prizoneiru iha prizaun Gleno tantu feto no mane hamutuk 101. Sira ne’e maioria ho idade produtivu no sira tama prizaun ho kazu oioin.

Entretantu, Provedór Direitus Humanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres kontinua ejiji ba governu atu hari sentru rehabilitasaun ba jovenil sira ne’ebé konflitu ho lei no prizaun ba feto sira.

“Garantia estabelesementu fatin sentru rehabilitasaun ba jovenil ne’ebé ita seidauk iha tanba ne’e mak ita nia alin sira konflitu ho lei sei bloku hamutuk hela ho ema bo’ot sira iha Becora. No to’o agora ita seidauk iha sentru ketak ida ba feto sira, maske ita iha bloku ketak, maibe prizaun ida deit,” nia hateten.

Nia konsente sidadaun sira ne’e sala, maibe sira iha direitu atu hetan tratamentu ne’ebé dignu husi estadu, liu-liu hetan espasu ne’ebé dignu, tratamentu saúde, asesu ba edukasaun formal no vokasional no direitu hetan komunikasaun ho familia sira.

Iha parte seluk, Diretór Nasionál Servisu Prisional no Reinsersaun Sosial, iha Ministériu Justisa, Delfio Alves hateten seidauk iha planu estabelese prizaun ketak ba femenina sira, maibe ho apoio ajensia UNDP bele iha ona bloku ketak ho standar internasionál.

“Prizaun ba feto sira nian ita hetan apoiu husi UNDP fo ona ba Gleno, sira iha bloku ketak ho standar internasionál ne’ebé agora dadaun ita nia prizoneiru feto sira hela tanba ne’e ita halo ona separasaun entre feto no mane sira iha fatin proprio atu halo atividade hanesan formasaun, visita sira no hare oan sira tanba foin dadaun inan ida ho oan,”

“Sentru juvenil nian iha tempu badak ho ministru foun ami sei relata fila fali nia kontinuasaun, maibe prosesu tekniku halo hotu ona,” nia hateten.

Nia hateten governu Japaun iha kompromisiu atu apoio ba estabelesementu sentru rehabilitasaun juvenil tanba ne’e ekipa tekniku no arsitek husi Japaun visita ona Timor hare rai no fahe mos matenek sira konaba jestaun ba sentru ne’e rasik.