Quarta, Maio 01, 2024
Total visitors: 766366

Sekretaria Estadu Igualidade (SEI), Elvina Sousa Carvalho, hateten sira hetan apoio fundu husi agensia UNFPA lori perito husi Asosiasaun Portuguesa Apoio Vitima (APAV) halo analiza ba sistema rede referal no jestaun kazu vitima violénsia bazeia jéneru ho objetivu identifika lakuna sira ne’ebé iha atu mellora no fortalese diak liu tan mekanismu servisu hodi fo apoio ida integradu no komprensivu ba vitima sira.

Sekretaria Estadu Igualidade (SEI), Elvina Sousa Carvalho, hateten sira hetan apoio fundu husi agensia UNFPA lori perito husi Asosiasaun Portuguesa Apoio Vitima (APAV) halo analiza ba sistema rede referal no jestaun kazu vitima violénsia bazeia jéneru.

Nia dehan organizasaun APAV iha esperensia tinan naruk ba servisu apoio vitima tanba ne’e importante tebes ekipa multi-sectoral rona pratika diak sira hodi fo asistensia ne’ebé adekuadu no protesaun dignu ba vitima sira.

“Importante parseria ho UNFPA servisu hamutuk ho APAV, ita bele hare dezenvolve diak liu tan servisu sira atu fo resposta ida ne’ebé adekuadu no tau vitima sira iha sentru atensaun tanba sira presiza ita nia atensaun,” nia hateten hafoin partisipa iha workshop ho tema Hametin Sistema Rede Referal no Jestaun Kazu ba Violénsia Baseia ba Jenéru iha Timor-Leste iha Hotel Timor, Dili.

Nia hateten sira ho organizasaun sosiedade sivil sira halo hela revizaun ba lei nu. 7/2010, lei kontra violénsia doméstika ho intensaun atu fo protesaun diak liu tan ba feto no labarik sira.

SEI halo nafatin servisu, ami sei hare lei sira ne’ebe presiza hadia ami sei avansa ho alterasaun no proposta lei ruma.

Prosesu revizaun ba lei kontra violensia domestika lao hela ho apoia husi entidade sira tomak husi sosiedade sivil sira ita nafatin komunikasaun halo ona ho PN atu bele avansa ho revizaun lei ne’e.

Entertantu, Diretóra Forum Komunikasaun Feto Timor Lorosa’e (FOKUPERS), Maria Fátima Pereira hateten sistema rede referal eziste no lao diak tuir matadalan, maibe servisu asistensia ba vitima seidauk integradu.

Nia fo ezemplu, vitima mai polisia rejista tiha haruka ba organizasaun PRADET halo ezame visun hotu haruka ba fali uma mahon FOKUPERS, entau explora vitima nia tempu halo sira baruk tanba husi fatin ida ba fatin ida sira tenke fo informasaun konaba violénsia ne’ebé sira hasoru.

“Ita hanoin katak tempu ona atu aktualiza Standar Operation Procedure (SOP) ne’ebe iha hodi responde ba kazu violénsia bazeia ba jenéru iha rai laran,” nia hateten.

Nia hateten importante mos promove atividade kapasitasaun ba organizasaun sira ne’ebé halao servisu apoio vitima sira.

Iha parte seluk, Reprejentante UNFPA iha Timor-Leste, Pressia Arifin Cabo hateten sira iha komitmentu apoio governu no multi-sectoral atu implementa rekomendasaun sira hodi garantia responsabilidade institusaun ida-ida lao hodi asegura vitima sira hetan respeitu, protesaun no apoio.

“Ita tenke servisu hamutuk ho institusaun hotu-hotu atu mellora servisu apoio ba feto tanba dalaruma feto sira ba iha uma mahon sira laos mesak, sira ba ho oan no familia ruma tenke hanoin oinsa apoio mos sira tanba sira mos vitima ba violénsia doméstika,” nia hateten.

Nia hateten apoio sira tenke holistiku atu fo opsaun ba feto sira foti desizaun rasik ba sira nia moris nudar sobrevivente ba violénsia bazeia jenéru.

Nia hatutan nesesariu tebes atu halo revizaun ba lei sira, liu-liu lei kontra violénsia doméstika tanba krime balun ne’ebé akontese labele trata hanesan krime violésnia doméstika fisiku, liu-liu krime abuzu seksual entre parseru intimu.