Quinta, Maio 02, 2024
Total visitors: 766366

Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho ajénsia UNFPA ho apoia fundu husi Zonta Internasional harii tan fasilidade fatin seguru iha Sentru Saúde Komunitária Internamentu Liquiçá, Munisípiu Liquiçá atu fo atendimentu kuidadu saúde ba sobrevivente Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) tanba kazu ida ne’e sai ona problema saúde públika.

Vise-Ministru Saúde, Bonifacio Maucoli dos Reis dehan violénsia bazeia ba jéneru kontinua sai violasaun komun ba problema direitu umanu iha Timor-Leste tanba dadus Peskiza Demográfika no Saúde Timor-Leste tinan 2016 nian, hatudu katak un-tersu (%33) husi feto sira ho idade tinan 15-49 sofre ona asaltu fíziku husi kedas sira sei tinan 15.

Vise-Ministru Saúde, Bonifacio Maucoli dos Reis dehan violénsia bazeia ba jéneru kontinua sai violasaun komun ba problema direitu umanu iha Timor-Leste tanba dadus Peskiza Demográfika no Saúde Timor-Leste tinan 2016 nian, hatudu katak un-tersu (%33) husi feto sira ho idade tinan 15-49 sofre ona asaltu fíziku husi kedas sira sei tinan 15.

“Ida-ne’e kazu ida ne’ebé sériu no presiza ita hotu nia atensaun no servisu makas partikularmente setór saúde nia intervensaun, emtermus prevensaun no resposta ba kazu Violénsia Bazeia Ba Jéneru, tanba setór saúde jeralmente sempre sai hanesan primeiru pontu de-kontaktu ba kazu violénsia bazeia ba jéneru,” nia hateten hafoin partisipa iha serimonia inaugurasaun fatin seguru iha Munisípiu Liquiçá.

Nia hateten husi aspetu polítiku no legál, atu responde ba kazu violénsia bazeia ba jéneru, Governu Timor-Leste aprova ona lei no polítika nasionál sira atu responde ba kazu violénsia bazeia ba jéneru. No reafirma kompremisiu ba konvensaun internasional sira ligadu hodi responde ba violénsia kontra feto no labarik feto sira.

Nia hatutan iha tinan 2018, Ministériu Saúde aprova ona matadalan nasionál ida ba setór saúde atu responde ba violénsia bazeia ba jéneru inklui violénsia parseiru íntimu iha no dezenvolve ona kurríkulu formasaun ba VBJ nian.

Entretantu, Xefe Sentru Saúde Komunitária Munisipíu Liquiçá, Beatriz Filomena da Silva dos Santos hateten antes ne’e sira fó atendimentu ba pasiente sira mai ho kazu violénsia bazeia ba jéneru hamutuk ho pasiente sira baibain tanba laiha espasu espesífiku, maibé ho fasilidade foun ne’e bele mellora servisu ne’e ho di’ak no asegura privasidade ba sobrevivente sira-nian.

“Iha ne’e ami servisu ho polísia sira, durante ne’e laiha pasiente ka família ne’ebé lori direitamente mai hasoru pesoál saúde sira. Ami sempre hasoru ne’e polísia sira mak lori mai ami iha ne’e fó atendimentu,” nia hateten.

Nia hateten iha primeiru trimestre tinan 2023, sira simu pasiente ne’ebé mai ho problema violénsia bazeia ba jéneru, liu-liu violénsia fíziku, abuzu seksual hamutuk na’in 10.

Iha parte seluk, Reprezentante UNFPA, iha Timor-Leste, Pressia Arifin-Cabo hateten sira iha komitmentu atu kontinua servisu hamutuk ho Ministériu Saúde atu harii tan fasilidade fatin seguru iha fatin barak liu tan no hasa’e kapasidade no abilidade profesionál saúde sira-nian atu bele fó atendimentu urjente ba sobrevivente sira durante 72 oras nia laran.

“Antes ne’e ita trata vítima VBJ hanesan pasiente baibain, loloos sira la bele trata hanesan pasiente baibain sira tenke hetan tratamentu ne’ebé urjente, kuidadu ne’ebé no garantia privasidade,” nia hateten.

Nia husu ba profesionál saúde sira no autoridade lokál, polísia sira atu halo kampaña sensibilizasaun ba komunidade no enkoraja feto, labarik feto no ema hotu ne’ebé hetan violénsia atu mai iha fatin seguru antes 72 oras nia laran hodi hetan atendimentu kuidadu saúde atu prevene problema saúde seluk hanesan moras infesaun.

Tuir dadus Peskiza Demográfiku Saúde Timor-Leste 2016 hatudu katak um terço (33%) husi feto idade 15-49, iha Timor-Leste experiensia ona violência física hahu husi idade 15 anos. Pratikularmente iha Munisípiu Liquiçá, númeru kazu VBJ alarme tebes, ho 51% feto idade 15-49 anos sofre violéncia fízika iha munisípiu refere.

Tuir observasaun TDW iha terenu haree, fasilidade ne’e harii fatin hakmatek ne’e iha sala espera ida, sala akonsellamentu ida, sala ezaminasan ida, sala deskansa ida, dapur, inklui haris fatin.