Quinta, Maio 02, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Gabinete Relasaun Externa no Komunikasaun iha Autoridade Protesaun Sivil, Cesario da Silva Marques informa uma kain 49 hetan estragus husi dezastre naturais anin bo’ot, ahi han uma no rai halai ne’ebé akontese iha loron 16 até 22 fulan-janeiru 2024, iha munisípiu ualu (8).

Diretór Gabinete Relasaun Externa no Komunikasaun iha Autoridade Protesaun Sivil, Cesario da Silva Marques informa uma kain 49 hetan estragus husi dezastre naturais anin bo’ot, ahi han uma no rai halai ne’ebé akontese iha loron 16 até 22 fulan-janeiru 2024, iha munisípiu ualu (8).

Nia dehan iha munisípiu Aileu akontese anin bo’ot sobu uma rua (2), munisípiu Baucau anin sobu uma lima (5) no ahi han uma tolu (3), munisípiu Bobonaro anin sobu uma ida (1), ahi han uma rua (2), no rai halai estraga uma tolu (3), munisípiu Covalima anin sobu uma sia (9), ahi han uma tolu (3), Munisípiu Ermera anin sobu uma sia (9) no ahi han uma rua (2), munisípiu Liquiça anin sobru uma tolu (3), Munisípiu Viqueque anin sobu uma tolu (3) no Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse Ambeno anin sobru uma ida (1).

“Komandu Autoridade protesaun munisípiu ho parseru relevante sira oferese ona asistensia emergensia ba familia afetadu sira hanesan aihan no sasan laos aihan. No sira sei kontinua halo levantamentu detalhu konaba sasan ne’ebé estragus no lakon,” nia hateten liu husi konferensia imprensa iha edifisiu APC Caicoli, Dili.

Nia hateten iha semana kotuk, sira mos rejistu ema nain 4 mak lakon vida. Sidadaun sira ne’e nain ida mai husi munisípiu Viqueque postu administrativu Lacluta, rai lakan fera. Maibe nain 3 seluk husi munisípiu Liquiça ne’e konsumu ikan mak lanu to’o lakon vida.

Iha parte seluk, Xefe Suku Caicoli, postu administrativu Vera Cruz munisípiu Dili, Hipolito Marques hateten governu labele hanoin deit mak fahe pakote emergensia ba vitima sira, maibe tenke iha planu politika hodi rezolve problema inundasaun iha kapital Dili.

“Hau sempre koalia ba sira maun bo’ot sira no ministru sira katak labele udan bo’ot bee sa’e imi mai fahe kulsaun no biti mai fahe. Ami hakarak ita bo’ot sira lori kulsaun no biti mai fahe tenke hare mos ona bee dalan hodi rezolve atu tinan oin labele mai ona,”

Nia hateten governu la rezolve problema bee dalan iha kapital Dili mak sei gasta osan bo’ot liu tan ba fahe pakote emergensia no rekuperasaun tanba tinan ida nia laran sei fahe dala rua.

“Fahe sasan ne’e tempu deit labele fahe no mai hare bele dalan sira tinan-tinan, ne’e hatudu ita laiha planu no ita lahatene halo planu,” nia haktuir.