Sábado, Abril 27, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Aliansa Nasionál Kombate Crime Infanticidio Timor-Leste (ANCI-TL), José Turky husu Parlamentu Nasionál atu hare lei sira ne’ebé eziste ona hodi hamosu paragrafu ruma atu kondena mane ne’ebé foti desizaun lakohi responsabiliza ba bebe ne’ebé iha inan nia kanotak tanba dalabarak desizaun ne’e mak influensia no dudu feto oho no soe bebe, hafoin moris.

Diretór Aliansa Nasionál Kombate Crime Infanticidio Timor-Leste (ANCI-TL), José Turky husu Parlamentu Nasionál atu hare lei sira ne’ebé eziste ona hodi hamosu paragrafu ruma atu kondena mane ne’ebé foti desizaun lakohi responsabiliza ba bebe ne’ebé iha inan nia kanotak.

Nia dehan gravida ne’e desizaun muta entre feto no mane ida tanba ne’e sosiedade para ona fo kulpa ba inan sira nudar autor prinsipal iha kazu soe bebe.

“Ita iha kuadru juridiku lubun ida ita iha konstitusaun RDTL artigu 18, 29 inklui mos iha kodigu penal artigu 142 ne’ebé fo hela espasu kriminaliza aktu refere. Ita presiza hamosu paragrafu ruma atu kondena autor mane tanba defaktu kazu sira ne’e akontese ita halo intervensaun, maibe dalaruma autor mane ita husik livre hela tanba ne’e mak hanesan pontu negativu oinsa atu influensia,” nia hateten iha edifisiu MSSI Caicoli, Dili.

Nia hateten Konstitusaun artigu 18 konaba protesaun ba labarik dehan labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no explorasaun. Labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé estadu aprova no simu ona ka ratifika filafila. Labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál. No artigu 29 konaba direitu ba moris katak labele viola ema ida nia vida, estadu rekoñese no garante direitu ba vida no iha RDTL laiha kastigu nu’udar mate –kotu.

Alende ne’e, kodigu penal artigu 142 konaba infanticídio katak inan oho oan durante ka depois ne’e no sei iha influénsia bo’ot ho pena prizaun tinan 3 até 10.

Nia hatutan iha fator 12 mak influensia inan sira oho no soe bebe depois partu, hanesan kondisaun ekonomia sei frazil, falta koñesementu ba saúde reprodutiva no edukasaun seksual, ambiente sosiedade, utilizasaun sosial media la ho responsabilidade, desizaun mane sira nian lakohi responsabiliza dudu feto halo aktu ne’e tanba hetan presaun psikologia.

Nia haktuir dadus estatistika hatudu numeru krime infanticídio ne’e kontinua akontese no iha tendensia aas tanba iha tinan 2014 até 2020, bebe nain 49 abandona husi inan no iha tinan 2023, iha bebe nain 5 kompostu husi nain tolu iha munisípiu Dili no nain 2 iha munisípiu Baucau. No inisiu tinan 2024, fulan-janeiru to’o febreiru ne’e iha ona bebe nain rua, akontese iha munisípiu Dili no munisípiu Bobonaro.

Iha parte seluk, Sekretaria Estadu Igualidade (SEI), Elvina de Sousa Carvalho hateten esforsu barak mak governu parseru Igreja, sosiedade sivil no agensia internasionál sira halo, liu-liu sensibilizasaun konaba sidadaun tantu feto no mane tenke iha responsabilidade ba aktu ne’ebé sira halo, maibe kazu nafatin akontese.

Nia dehan la justu bainhira akontese kazu soe bebe entidade no sosiedade sira fo kulpa ba feto ka inan ne’ebé komete krime ne’e, maibe haluhan fator influensia seluk hanesan desizaun mane nian ne’ebé lakohi responsabiliza nia aktu.

“Hau hanoin Sekretariu Estadu Igualidade sei nafatin halo nia papel atu bele kordena no halo advokasia ba kazu ida ne’e. Atu hatete deit se deit komete krime ne’e soe bebe presiza hatan iha perante justisa tanba ita iha lei nia okos hotu,” nia hateten.

Nia konsidera kazu soe bebe ka krime infanticídio ne’e problema sosial ne’ebé presiza intervensaun koletiva husi entidade hotu-hotu no ministeriu relevante sira atu bele kombate.