Peskijador Fundasaun Mahein (FM), Sancio Xavier hateten governo tenke proteje sidadaun nasional sira ne’ebe mak halo movimento ilegal husi Indonesia mai Timor-Leste ligado ho corona virus.

Peskijador Fundasaun Mahein (FM), Sancio Xavier hateten governo tenke proteje sidadaun nasional sira ne’ebe mak halo movimento ilegal husi Indonesia mai Timor-Leste ligado ho corona virus.

Nia dehan, Timoroan sira ne’ebe hela iha nasaun vizinu Indonesia sira halai mai Timor-Leste ne’e tanba sira hetan risku bo’ot Covid ho nune’e mak sira halai mai salva an iha rai laran no governo labele kriminaliza maibe tenke proteje.

“Ita husu governo labele kriminaliza sidadaun nasional sira ne’ebe mak halo movimento ilegal maibe tenke kria kondisaun hodi fo protesaun ba sira nia vida nune’e mos labele hada’et moras ba ema seluk,” Peskijador Xavier
dehan.

Nia hateten, sitausaun corona virus ne’e hanesan tipo funu ida maibe ho amiasa nao konvensial, ba vida maibe, la’os lori kilat mak hasoru maibe lori kapasidade mak hasoru, tanba ne’e tenke proteje sira.

“Iha situasaun corona virus la merese atu kriminaliza Timoroan sira ne’ebe iha hela amiasa nia laran atu fila mai nia rai rasik hodi salva an,” nia hateten.

Tanba ne’e ekipa sira ne’ebe destaka iha fronteira ne’e tenke proteje sira lori sira ba kumpri karentena 14 dias no kontrola nia tuir medidas saude nian nune’e moras ne’e labele daet ba ema seluk.

Iha parte seluk, Vise Ministro Ministerio Interior, Antonio Armindo, hateten tratamento ne’ebe mak governo halo ba sidadaun sira ne’ebe mak governo halo hodi proteje sidadaun sira ne’ebe mak halo movimento ilegal tuir protokolu husi ministerio saude nian katak tenke supmete ba kuarentena 14 depois teste se nia livre husi Covdi-19 bele sai husi kuarentena.

“Sidadaun hotu ita trata hanesan la iha ida mak governo halo diskriminasaun, sasaun ne’e mak durante ne’e aplika ba sidadaun ne’ebe komete movimento illegal mak sasaun admistrativa selu multa 30 dolar kada ema prosesu seluk la iha,” nia hateten.

Nia dehan, sasaun kriminal la iha maibe aplika deit sasaun admistrativa maibe depois de kumpri karentena sira iha ona sertifikado mak bele selu hodi fila ba ida-idak nian hela fatin.