Quarta, Fevereiro 19, 2025

Atu bele fo asistensia diak liu tan ba pasiente ho moras rins iha Sala Haemodialisa iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), Adminsitrasaun HNGV sei haruka Mediku Jeral balun ba hasai sub espesializasaun haemodialisa nian iha rai liur.Atu bele fo asistensia diak liu tan ba pasiente ho moras rins iha Sala Haemodialisa iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), Adminsitrasaun HNGV sei haruka Mediku Jeral balun ba hasai sub espesializasaun haemodialisa nian iha rai liur.


“Ita iha planu ba tinan 2013 ami bele haruka ona se ita nia Mediku Jeral nain rua ne’ebe iha ona kuinesementu oituan konaba mora rins sira hakarak ba hasai tan espesialista haemodialisa sira bele ba kontinua. Maibe agora tinan 2012 ita konsentra lai oinsa bele fo

asistensai ba ita nia pasiente ne’ebe presiza,” dehan Administrador HNGV, Rui Manuel Gago Exposto, bainhira halo hela monitorizasaun ba servisu Haemodialisa nian iha HNGV, semana kotuk (01/02) iha Bidau Toko Baru, Dili.


Administrador HNGV Exposto hatutan maske iha tinan 2010 -2011 sira haruka ona enfermeiru nain ne’en ne’ebe ba tuir treinamentu iha Hospital Sangla Bali durante semana tolu no Mediku Jeral nain rua hetan treinamentu haemodialisa iha Hospital Sutomo Surabaya durante fulan tolu no sira mos hetan ona sertifikadu ba haemodialisa  maibe ho sira nia esperensia ne’ebe iha seidauk sufisiente atu halo operasaun mesak ba makina ne’e.
HNGV halo kontratu tan Mediku Jeral ida husi Indonesia ne’ebe iha ona esperensia ba haemodialisa nia nune’e mediku Timoroan sira mos bele aprende husi nia.


“Durante ne’e ami halo kordenasaun ho EDTL atu elektrisidade labele mate no organizasaun sira ne’ebe tama konta ba bee moos nune’e pasiente bele halo prosesu fase ran ho diak se ahi mate ne’e problema bo’ot no ami mos halo monitorizasaun ba mediku no infermeiru Timoroan sira ne’ebe akompanha mediku estranjeiru iha sala haemodialisa tanba servisu ne’ebe sira halo ne’e kompleksu tebes hasoru ho ema la’os animal,” hatutan Aministrador ne’e.


Iha lidun seluk Diretor Emfermajen, Jose Paixao, hateten makina fase ran hanesan buat foun ida sempre iha difikuldade tanba alende falta rekursu umanu, fasilidade mos sei menus tebes.
“Makina mos presiza rezerva nune’e ida kole bele troka malu atu nune’e prosesu fase ran ne’e la’o ho diak se rua deit entau difisil tanba pasiente ida presiza fase ran oras hat ka liu,” dehan Paixao.