Quarta, Fevereiro 19, 2025

Realidade ne’ebe hatudu iha mundu tomak katak ema barak kuandu koalia konaba virus HIV/SIDA ne’e koalia konaba kondom tanba dalan ikus ba prevensaun mak uza kondom.Realidade ne’ebe hatudu iha mundu tomak katak ema barak kuandu koalia konaba virus HIV/SIDA ne’e koalia konaba kondom tanba dalan ikus ba prevensaun mak uza kondom.


Tuir Igreja uza kondom ne’e diak atu evita moras HIV/AIDS, nune’e mos bele hamosu impaktu foun ba ema atu halo relasaun sexual livre.
“Igreja nia hare se uza kondom ne’e evita moras nune’e mos nia bele fo inpaktu foun tan katak ema bele halo sexu livre. Kestaun ne’e Igreja tenke tetu labele hanorin arbiru entau Igreja nia hanorin metodu C [Kondom] ne’e katak compromisu ba moris, atu hanorin sarani sira hotu katak ita pesoalmente no hamutuk nudar povu iha komitmentu ba moris tanba moris ne’e grasa maromak nian ita laiha direitu atu estraga moris ne’e ho hahalok ne’ebe lalao tuir valores prisipais evanjelu no umanus ne’ebe ita iha,” hateten Vigario Episcopal Assuntu Social Diocese Dili, Padre Gabriel Suban Koten, semana kotuk (6/12), iha Sentru Juvenial Padre Vieira, Taibessi, Dili.


Nia hatutan katak agora dadaun ema iha internasional uza metodu tolu hodi halo prevensaun ba virus HIV/SIDA mak metodu ABC katak A-Abstinensia ka jejun hosi halao relasaun sexual molok kaben no liu liu ba ema klosan sira hatene halao nia moris tuir moris kristaun nian; B-Be faithful ba kaben katak nain sira tenke fiar ho laen ka fen labele halo sexu arbiru tanba bele hadaet moras HIV ba malu; no C-Condom katak dalan ikus ba prevensaun mak uza kondom tuir ida-idak nia konsensia.


Vigario Koten haktuir tan katak tuir Igreja metodo C-Condom maske dalan ikus maibe igreja hanoin kondom laos dalan ne’ebe pozitivu atu halo prevensaun.
Iha parte seluk, Sekretario Jeral Komisaun Nasional Luta Hasoru HIV/SIDA (KNLHS), Rui Carvalho, hateten katak bainhira koalia konaba prevensaun ba virus HIV/SIDA ema koalia deit mak kona ba kondom maibe tuir nia lae, kondom hanesan preokupasaun maibe iha metodu barak atu halo prevensaun hanesan moral no fiar ba malu.
“Ita bele dehan katak prevensaun ida mak kondom maibe ida ne’e hanesan alternativa ida ne’ebe ikus, tanba kuandu ita iha moral no fiar [ba ita nia parseiru] ita sei la halo hahalok sira ne’e entau kestaun sira ne’e parte Igreja no Familia mak sei bele koalia klean liu tan ba joventude sira. No familia ne’ebe kaben nain ona tenke iha fiar ba malu. Ne’e hau hanoin prevensaun ne’ebe diak atu bele implementa,” hateten SJ Carvalho.


Nia hatutan katak KNLHS esforsu makas atu servisu hamutuk ho relijiaun sira no sosiedade tomak atu bele redus numeru ema foun hetan infektadu ho viru HIV/AIDS maibe atu halo lakon kompletu ne’e susar tebes.
Iha oportunidade ne’e mos Padre Suban informa katak greja  pronto atu servisu hamutuk ho sosiedade tomak no Ministeriu Saúde atu bele redus numeru HIV/SIDA ne’ebe iha rai laran liu husi planu no politika ne’ebe Igreja iha katak sei nafatin halao nia esforsu liu husi Karitas Igreja nian hanesan Diosece Dili, Baucau, Maliana no klinika ne’ebe Igreja iha atu habelar informasaun. Nune’e mos eskola Katolika sira mos halo programa atu fo informasaun ba estudantes nune’e sira bele hatene oinsa moras ne’e bele hadaet no prevene.