- Publika iha: 19 Novembro 2011
Malnutrisaun kondisaun saude iha nian ne’ebe labarik barak sofre tanba inan-aman barak seidauk komprende kona ba valor nutrisional aihan ne’ebe sira consume lor-loron tanba menus edukasaun no informasaun.
“Ami Hiam Health (HH) atu eduka ema tanba liu husi edukasaun ita bele prevene mal nutrisaun. Laos Timor kiak lae, Timor riku maibe ema nia komprensaun ba valor ai-han ba isin menus no sira konsumsi karbon hidratu barak liu laiha protein no vitamina entaun efeitu ba saude mos la diak ho ida ne’e organizasaun Hiam Health fo edukasaun ba inan sira atu komprende didiak oinsa atu bele prevene mal nutrisaun liu husi edukasaun,” hateten diretora HH, Rosaria Martins da Cruz, foin lalais (27/10), iha Comoro, Dili.
Directora da Cruz hatutan katak HH nia programa halai liu ba saude hanesan mal nutrisaun ho razaun katak mal nutrisaun hanesan problema bo’ot ida tanba liga ba labarik nia kakutak liu-liu labarik ho idade tinan lima mai kraik tanba labarik mak futuru nasaun nian no atu koalia konaba dezenvolvetu nasaun ida presiza ema matenek ho saude diak atu nune nasaun mos diak no forte.
Iha Timor-Leste HH hanesa organizasaun ne’ebe iha centru rehabilitasaun ba labarik tinan lima mai kraik ne’ebe sofre mal nutrisaun ne’ebe la ho komplikadu. Ba labarik nebe mal nutrisaun ho komplikadu HH haruka ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) no hospital referral iha Distritus sira hodi halo tratamentu ba komplikadu foin bele halo rehabilitasaun iha sentru reabilitasaun HH nian.
Tuir dadus ne’ebe Hiam Health hosi fulan Marsu tinan 2010 to’o agora pasiente mal nutrisaun ne’ebe tama iha Sentru Rehabilitasaun HH hamutuk 209 inklui familia hamutuk 600 resin kuaze distritu hotu, maibe distritu ne’ebe pasientes mal nutrisaun tama iha sentru rehabilitasaun HH maioria husi Distritu Ermera, Liquisa, Oe-cusse, Viqueque, Aileu no Subdistritu Atauro, Dili.
Iha lidun seluk inan husi pasiente labarik ho mal nutrisaun, Matilda Amaral, hateten katak nia hela iha HH nia Sentru Rehabilitasaun durante semana rua ona tanba sira nia oan moras.
“Hau nudar pasiente nia inan hau sente kontente tebes tanba ami hela iha ne’e aprende buat barak alende saude nian, iha mos agrikultura nian liu husi to’os uma mahon,” dehan Inan Amaral.
Nia hatutan katak agora dadauk kondisaun nia oan nian komesa diak ona katak nia kilo komesa sae ona tanba hetan fasilidade hanesan hahan inklui mos faselidade seluk hanesan toba fatin no atendementu masimu husi pesoal Hiam health.
HH Diretora Da Cruz hateten mos katak sira nia programa laos saúde deit, iha mos programa agrikultura ho ida naran “to’os uma hun” hodi bele fo edukasaun ba familia sira atu hodi kuda modo iha sira nia to’os uma hun hodi bele ajuda ekonomia iha uma laran no bele fo vantajen diak ba labarik nia saúde.
Fundasaun Hiam Health hanesan organizasaun ne’ebe harii iha Timor-Leste iha Setembru tinan 2003, iha tinan 2004 registo iha ONG Forum no registo iha Ministeriu Justisa no iha tinan 2007 sai hanesan Fundasaun.
HH nia objetivu servisu hamutuk atu reforsa povu Timor-Leste atu nune’e bele hamenus numeru mortalidade labarik no inan ne’ebe aas no hamenus kondisaun ne’be sosialmente la tolera. Organizasaun ne’e nia programa prioridade atu muda ema ida nia moris mak liu hosi edukasaun.