Quarta, Janeiro 22, 2025

Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho United Nations Population Fund (UNFPA) halo inagurasaun fatin seguru ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ), iha Ospitál Rezional Eduardo Ximenes (HOREX) Baucau hodi bele fó ona atendimentu ba pasiente sira.

Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho United Nations Population Fund (UNFPA) halo inagurasaun fatin seguru ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ), iha Ospitál Rezional Eduardo Ximenes (HOREX) Baucau hodi bele fó ona atendimentu ba pasiente sira.

Iha okaziaun ne’e, Vise-Ministru Saúde ba Operasionalizasaun Ospitál (VMSOO), Flávio Brandão Mendes de Araújo hateten, violénsia bazeia ba jéneru ne’e la’ós akontese ba feto de'it, meibé ba mane sira mós, tanba ne’e presiza fatin seguru atu fó atendimentu.

"Ita Inaugura fatin seguru ne'ebé ho nia papel seguru ba violénsia bazeia ba jéneru, ita hotu hatene katak violénsia bazeia ba jéneru ne'e la’ós ba feto de'it, maibé ba mane sira mós iha, maibe liu-liu mak inan no oan," dehan Vise-Ministru Saúde ba Operasionalizasaun Ospitál, iha nia diskursu, iha Hospitál Rezional Eduardo Ximenes Baucau.

Nia hatutan, agradese ba suporta tomak no kolaborasaun husi entidade hotu-hotu.

"Ita agradese ba suporta no kolaborasaun hotu-hotu husi entidade sira hotu, liuliu suporta tékniku no finanseiru husi UNFPA, COICA nomós Autoridade rezional sira hotu," nia agradese.

Iha fatin hanesan Diretora Ezekutivu UNFPA Domingas Bernardo hateten, inaugurasaun fatin seguru ba Violénsia Bazeia ba Jéneru iha HOREX Baucau mak hanesan istória ida ba servisu koletivu nian.

"Ha’u agradese tebes, enkuantu ita lansa Fatin Seguru iha HOREX Baucau ne’e, marka istória ida tan iha ita-nia esforsus koletivu, marka importante ida mós husi UNFPA nia kompromissu no determinasaun firme hodi elimina Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) iha Timor-Leste," dehan Reprezentante UNFPA

Nia hatutan, Violénsia Bazeia Ba Jéneru sai ona hanesan assuntu/problema saúde públika nomós kontinua sai violasaun komum ba problema direitus umanus iha nasaun joven Timor-Leste.

"Ita hatene katak violénsia bazeia ba jéneru sai hanesan problema públiku, tanba ne’e ita luta atu kria espasu ida ne’ebé seguru ba feto no inan feto sira hotu, no apoia fasilidade Saúde sira ho kondisaun di’ak hodi bele prevene no responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru ho di’ak no efetivu," nia esplika.