Diretór Nasionál Servisu Prisional no Reinsersaun Sosial, iha Ministériu Justisa, Delfio Alves informa prizoneiru nain 16 husi total 400 resin ne’ebé dadur iha prizaun Becora, Dili, sofre hela moras mental, ne’ebé hetan atendimenetu saúde rutina husi mediku psikiatria no psikologu sira.

Diretór Nasionál Servisu Prisional no Reinsersaun Sosial, iha Ministériu Justisa, Delfio Alves informa prizoneiru nain 16 husi total 400 resin ne’ebé dadur iha prizaun Becora, Dili, sofre hela moras mental.

Nia dehan tratamentu ba prizoneiru sira ho moras mental hanesan deit ho prizoneiru sira seluk la ho moras mental, liu-liu sira la halo bloku ka sela ketak ba sira ne’ebé sofre moras.

“Prizoneiru na’in 16 mak sofre moras mental, sira nafatin hetan tratamentu ho dignu husi mediku psikiatria sira iha loron sesta feira dader to’o meudia. No diresaun nasionál mos iha nia psikologu ida ne’ebé akompañia hodi halo tratamentu,” nia hateten bainhira sai orador ba iha dialgou nasionál konaba direitu prizoneiru nian asesu ba jurtisa formal ne’ebé organiza husi Asosiasaun Direitu Humanu (HAK) iha salaun CNE Colmera, Dili.

Nia informa numeru prizoneiru iha prizaun Dili, Gleno no Suai hamutuk na’in 634, ne’ebe barak liu iha Dili ho total 400 resin.

Nia hateten infrastrutura ne’ebé iha Becora ne’e obra iha Indonesia nia okupasaun, ne’ebé sira halo ho kapasidade akumula deit prizoneiru na’in 200 resin. Maibe agora numeru prizoneiru na’in 400 resin tanba ne’e sira halo esforsu atu bele jere ho diak, nune’e prizoneiru sira mos sente seguru no hakmatek.

Iha parte seluk, Diretór Prizaun Gleno, iha Munisípiu Ermera, Cristiano Salsinha hateten iha prizaun Gleno rejista prizoneiru feto ida mak sofre moras mental, maibe kondisaun komesa rekuperadu ona tanba hetan atendimentu husi mediku psikiatria sira.

“Tama iha prizaun ita kopera ho saúde mental sira halo konsulta, entau agora rekupera ona,” nia hateten.

Nia informa total prizoneiru iha prizaun Gleno hamutuk 101, ne’ebé kompostu husi feto na’in 17 no mane na’in 84. Sira ne’e maioria ho idade produtivu no sira tama prizaun ho kazu oioin.