- Publika iha: 01 Março 2023
Prezidente Repúblika José Ramos Horta apoia governu hasa’e tan taxa impostu ba produtu masin midar no bebidas midar sira tanba produtu sira-ne’e ladi’ak ba saúde, liu-liu kontribui makaas ba taxa moras diabetiku.

Nia salienta agora sidadaun barak mak sofre moras diabetiku no mate ho idade ki’ik tanba kustume konsumu sosiedade nian iha mudansa makaas, ne’ebé lori ema ba hetan moras oioin.
“Lalika mai protesta ba ha’u impostu sa’e ba masin midar. Ha’u mak Ministru Finansas ha’u karega liutan, liu-liu bebidas cocacola, sprite ne’e aat loos. Dalaruma ha’u rasik husu labarik sira imi hakarak hemu cocacola, sprite ou sumu aifuan, sira hakarak mak cocacola no sprite tanba ne’e tenke karega ba ida-ne’e,” nia hateten bainhira partisipa iha dialogu nasionál entre labarik ho governu no parseriu sira ho tema Rona Ami Labarik Nia Lian Hodi Asegura no Realiza Ami nia Direitu, ne’ebé organiza ho Instituto para a Defesa dos Direitos da Crianças (INDDICA), iha Sentru Konvensaun Díli.
Nia dehan ema balun ko’alia governu hasa’e impostu masin midar fó impaktu ba negosiante sira faan dosi no negósiu kafé sira, maibé tenke hatene konsumu produtu lokal no hemu kafé moruk diak liu, duke han dosi no hemu kafé ne’ebé kontein masin midar barak.
Nia hateten sosiedade agora iha eventu ruma la tau produtu lokál, inventa tradisaun husi rai seluk hanesan loke sampaña no koa cake, ne’e la’ós tradisaun timoroan nian.
Nia hatutan governu tenke promove kultura konsumu sorghum tanba produtu ida-ne’e di’ak liu foos no iha valór nutriente aas. Entaun ba oin dapur prezidensial sei promove konsumu sorghum, liu-liu sei fó han labarik sira-ne’ebé ba han iha ne’ebá.
Nia haktuir lorloron labarik sira hamutuk 300-600 mak ba han iha dapur presidensial.
Iha tinan 2023, governu hasa’e taxa impostu ba produtu tabaku husi US$50 dolar amerikanu kada kilograma sa’e ba US$100 dolar amerikanu kada kilograma, produtu masin midar US$1 dolar amerikanu kada kilograma no bebidas midar US$3 dolar amerikanu kada litru.
Iha parte seluk, Ministra Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten hasa’e taxa impostu ba produtu masin midar, bebidas midar, sigarru no alkohol ne’e asaun ida-ne’ebé efetivu tebes atu prevene moras lahada’et krónika sira.
“Prontu husi ministériu finansas hanoin katak asuntu sira hasa’e taxa hadia rendimentu nasaun nian, maibé parte saúde nian ne’e kontribui tebes tanba bainhira ema para ona han hahan ho masin midar barak, glukosa barak, hemu alkohol no fuma ita bele redús ita-nia moras sira ba rai liur. Agora dadaun ema idade 40 até 50 sofre ona moras hipertensaun no kardiaku,” nia hateten.
Nia dehan kada tinan governu hasai osan bo’ot purvolta millaun $7 até $12 dolar amerikanu hodi halo pagamentu ba tratamentu pasiente sira iha rai-liur.
Nia hateten kultura konsumu foos barak moos ladi’ak tanba foos ne’e glukosa aas, entaun importante atu promove kustume konsumu produtu seluk hanesan batar.