- Publika iha: 23 Agosto 2022
Ministra Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten Ministeriu Saúde (MS) ho Organizasaun Saúde Mundial (OMS) hahu halo preparasaun hanesan elebora planu asaun, mobiliza reajente no ekipamentu hodi apoia servisu vijilansia ba surtu monkeypox tanba virus ne’e afeta ona nasaun barak inklui nasaun vizinho sira.

Nia salienta dadaun seidauk iha kazu monkeypox ne’ebe deteta iha rai laran, maibe esperensia ne’ebe iha katak problema transpotasaun no aprovizionamentu ba ekipamentu, reajente sira ne’e difisil tebes tanba ne’e, importante halo antisipasaun mobiliza reajente no ekipamentu laboratoriu nian hodi responde ba surtu ida ne’e no kontinua halo vijilansia ba surtu Covid-19, ne’ebe sei nafatin eziste iha komunidade.
“Planu ba resposta hasoru monkeypox ne’e ita prepara hela nia esbosu iha ona inklui oinsa koñese definisaun monkeypox, jestaun kazu karik tama mai oinsa mka bele halo responde, entau ita halo buat hotu. Ita esperensia ona ho Covid-19, tanba ne’e ita fo kedas ona atensaun ba reajente sira, makina laboratoriu sira. Ohin ita halo termu entrega ida husi OMS ba ministeriu saúde reajentes ba monkey pox nian inklui Ekipamentu Protesaun Pesoal (PPE), nia hateten hafoin partisipa iha serimonia entrega reajente monkeypox husi OMS ba MS, iha salaun Palacio da Sinzas Kaikoli, Dili.
Nia dehan iha loron 23 fulan July, Diretur Jeral OMS, Dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus deklara surtu Monkeypox nudar emergensia saúde publika no husu nasaun hotu atu konsidera no halo preparasaun responde ba surtu ida ne’e. No iha loron 3 fulan Agostu tinan 2022, Ministeriu Saúde deklara konsiderasaun ba moras monkeypox no hahu halo preprasaun atu responde ba surtu ida ne’e.
Nia hateten asaun inisiu ne’ebe presiza halo mak ba formasaun ba profesional saúde sira konaba virus monkeypox no edukasaun-sensibilizasaun ba publiku hodi hasa’e koñesementu komunidade nian ba virus ne’e.
Nia informa orsamentu tinan 2023, nafatin propoin $18 milones dolar Amerikanu atu responde ba kualker surtu ne’ebe mosu no kontinua atensaun ba surtu Covid-19, ne’ebe nia ezistensia sei iha.
Iha parte seluk, Reprejentante Organizasaun Mundial Saúde, iha Timor-Leste, Dr. Arvind Mathur hateten desde fulan Janeiru 2022, relatoriu husi nasaun membru OMS iha rejiaun 6 katak iha ona kazu monkeypox hamutuk 27.814 no husi ne’e nain 11 mak mate ona tanba ne’e importante ba nasaun membru OMS nian atu hare preparasaun no prontu hodi hasoru surtu ida ne’e.
“Ho surtu Monkeypox ne’ebe deklara ona hanesan PHIC, Ita iha hela situasaun emergensia rua iha tempu hanesan, ida seluk mak Covid-19. Tanba ne’e importante ba nasaun ida-ida tenke preparadu,”nia hateten.
“Ami kontente kompleta ministeriu saúde no laboraotiu nasional saude ho reajente teste PCR. No ami estende ami nia asistensia ba ministeriu saúde nia preparsaun sira seluk hanesan deteksaun, prevensaun, rastreiro kontaktu, tratamentu karik iha posibilidade monkeypox tama iha nasaun ne’e,” nia hatutan.
Nia hateten apoia reajente teste PCR hamutuk 750 inklui ekipamentu protesaun pesoal ne’e parte ida husi esforsu global no regional nian atu halo deteksaun ba virus monkeypox.
Alende ne’e apoia adisional hanesan AC iha 7, jelera iha 7, raga plastiku rai aimoruk iha 50, thermometer digital hamutuk 6, makina outoklaf atu halo desinfenta no sterilizasaun hamutuk 60 inklui ekipamentu destop iha 68, printer hamutuk 68 atu distribui ba servisu saúde munisipiu Aileu, Ainaro, Bobonaro, Ermera no Viqueque.